Papa je odbio Pompea, ali Blinkena neće

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kad je posljednji put američki državni tajnik bio u Vatikanu, papa Franjo odbio ga je primiti.

U Bijelu kuću se u međuvremenu uselila nova administracija i Antonyju Blinkenu u ponedjeljak neće biti uskraćeno ono što je bilo Mikeu Pompeu. Sastanak novog američkog državnog tajnika s Papom i drugim vatikanskim dužnosnicima vratit će odnose Svete Stolice i Washingtona na prijetrampovsku razinu.

Time će se stvoriti preduvjeti da Joe Biden, drugi američki katolički predsjednik u povijesti, posjeti Franju u listopadu.

Pompeov posjet Vatikanu prošlog rujna bio je velik diplomatski kiks.

Prije dolaska Pompeo je iziritirao Vatikan napisavši javno da papa "ugrožava svoj moralni autoritet" produljenjem bilateralnog sporazuma s Kinom kojim se omogućuje da Peking utječe na imenovanje katoličkih biskupa u zemlji.

Pompeo je tekst objavio u konzervativnom katoličkom časopisu, iznimno kritičnom prema Franji, kojeg nazivaju neuspjelim papom.

Neimenovani vatikanski dužnosnik kritizirao Pompea zbog kršenja "jednog od pravila diplomacije" jer je javno istaknuo svoje zahtjeve. Drugi je kazao da je Pompeov zahtjev za susretom s Papom odbijen jer su američki predsjednički izbori bili blizu pa Vatikan nije želio biti iskorišten za unutarnjopolitičke borbe.

"Pompeo si je zabio autogol s Kinom. Način na koji je to istaknuo bio je grub i arogantan, zbog čega je Vatikan lakše mogao opravdati obnovu sporazuma", kaže Massimo Franco, kolumnist za talijanske novine Corriere della Sera, koji je ekstenzivno pisao o odnosima SAD-a i Vatikana.

"Bidenova će administracija biti puno suptilnija u podsjećanju Vatikana na stanje vjerskih sloboda u Kini", kazao je Franco za Reuters.

Nakon što je NATO zauzeo oštar stav prema Kini na nedavnom samitu, Washington bi mogao pritisnuti Vatikan da otvorenije govori o kršenju ljudskih prava u Kini, kazao je Alberto Melloni, talijanski crkveni povjesničar i savjetnik Europske komisije.

Jedna od glavnih točki prijepora Vatikana i Bijele kuće za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su klimatske promjene.

Trump je umanjivao problem i odbacio klimatske politike i regulacije fosilnih goriva.

Papa je kritizirao Trumpovo povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrijavanja, i pozdravio Bidenov povratak u sporazum.

Papa Franjo, koji je u svibnju primio Bidenovog izaslanika za klimu, rimokatolika Johna Kerryja, apelirao je na zemlje da surađuju kako bi spasile planet, prenosi Hina.