Žele bolji standard
Prosvjedi tijekom inauguracije bugarskog predsjedanja EU
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bugari su u četvrtak prosvjedovali u Sofiji tražeći bolji životni standard i kritizirajući korupciju tijekom inauguracije bugarskog predsjedanja Europskom unijom.
Ekolozi, proruske i anti-europske skupine, branitelji ženskih prava, policajci i umirovljenici su tražili tijekom desetak raznih skupova organiziranih tijekom dana povišenje plaća i mirovina, piše Hina.
Samo su policajci postigli cilj, jer im je premijer Bojko Borisov pristao dodijeliti 100 milijuna leva (50 milijuna eura) za povišenje plaća. Mala skupina prosvjednika koji se protive NATO-u i EU su se okupili kako bi zapalili europsku zastavu i skandirali "NATO van", stajalište koje dijele malobrojni Bugari, uglavnom najentuzijastičniji članovi Europske unije.
Prije samog početka predsjedanja Bugari su definirali četiri prioriteta tijekom svog šefovanja EU-om: budućnost Europe i mladi, gospodarski rast i socijalna kohezija; europska perspektiva i povezanost zapadnog Balkana, sigurnost i stabilnost te digitalna ekonomija.
Pojedini bugarski analitičari smatraju kako bi Sofija šestomjesečno predsjedanje EU-om trebala iskoristiti i da skrene pozornost na neke svoje probleme u odnosima s Unijom, prije svega na blokadu ulaska u Schengen. Naime Bugarska je tehnički spremna za šengensku zonu još od 2011. godine, što smatra i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker te se zalaže za ulazak u nju što je moguće prije, zajedno s Rumunjskom, no tome se protive neke zemlje članice, prije svega Njemačka i Nizozemska ,pisao je T-portal.
Bugarska će, ističu analitičari, tijekom predsjedanja pokušati skrenuti pažnju i na režim posebnog monitoringa Europske komisije pod kojim se nalazi s Rumunjskom zbog teške situacije na području pravosuđa te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Monitoring je tim dvjema zemljama uveden prilikom ulaska u EU 2007. godine zbog nedovoljnog napretka na tom području, a Europska komisija i nadalje upozorava na prekomjerne makroekonomske neravnoteže kojima su izložene Bugarska i Rumunjska.
Bugarska je naime jedna od najsiromašnijih i najmanje razvijenih članica EU-a, no ne želi da je se smatra 'crnom ovcom' EU-a te u predsjedanju Unijom vidi priliku da se dokaže kao pouzdan i stabilan partner i važan europski igrač. Stoga je Sofija već najavila da će 17. i 18. svibnja organizirati samit EU-a i zapadnog Balkana, koji bi još jednom trebao potvrditi europsku perspektivu regije.
Packe iz Bruxellesa
Unatoč brojnim pogodnostima u europskom klubu, počevši od slobode kretanja i mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama, preko korištenja izdašnih svota iz fondova EU-a, pa sve do izgradnje infrastrukture, u dobrom dijelu javnosti vlada očekivano razočaranje jer su očekivanja od Unije bila prevelika i na nju se gledalo kao na obećanu zajednicu u kojoj će se svi nagomilani problemi riješiti sami od sebe.
Stoga ne čudi to da Bugarska ulaskom u 2017. godinu uopće nije službeno proslavila desetogodišnjicu članstva u nekoć ekskluzivnom klubu koji se sve više osipa.
Bez obzira na poteškoće, s vjetrom u leđa iz Bruxellesa, Bugarska je djelomično uspjela usvojiti značajne reforme iako i dalje ima mnogo posla. Jedna od stavki koje su pomogle u nadvladavanju krize jest podvrgavanje strogoj štednji pa je ta zemlja među najmanje zaduženim državama članicama. No s tim se ne slaže Europski revizorski sud (ECA), smatrajući kako je Bugarska s Rumunjskom ušla u EU unatoč mišljenju revizora da za to nisu spremne te je pritom naglašeno kako se slična situacija želi izbjeći u budućem proširenju EU-a.
Nedavno objavljeno izvješće o zapadnom Balkanu pokazalo je 'slabe administrativne kapacitete' i nedostatak političke volje u reformiranju institucija, a također da je širom zapadnog Balkana relativno malo novca otišlo za reformu pravosuđa, slobodu medija te mjere za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, bolesti od kojih još uvijek pati Bugarska kao članica s 10-godišnjim briselskim iskustvom.
