Putovanje s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu moguće 2023. godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sporazum o slobodi kretanja s osobnim iskaznicama na Zapadnom Balkanu stupiće na snagu nakon što prođe proceduru ratifikacije u državnim parlamentima svih šest zemalja regije, što bi se trgalo dogoditi 2023. godine, izjavila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) generalna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu.

Ministri vanjskih poslova Sjeverne Makedonije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Srbije, usuglasili su 21. listopada tri sporazuma o mobilnosti koja je, u okviru Berlinskog procesa, koordiniralo Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), među kojima je glavni sporazum o kretanju s osobnom iskaznicom. Očekuje se da tri sporazuma - o slobodi kretanja s osobnom iskaznicom, o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, doktore dentalne medicine i arhitekte - budu potpisana na samitu šefova država i vlada u okviru Berlinskog procesa 3. studenog u glavnom gradu Njemačke.

Vizna liberalizacija između BiH i Kosova 

Usuglašavanju verzije dokumenta prethodile su skoro dvije godine intenzivnih pregovora, a kako je najavljeno, ovim sporazumom ruši se posljednji preostali "vizni zid" u regiji. "Zid je podjela, što je suprotno od suradnje. Rušenje posljednjeg zida viznog režima na Zapadnom Balkanu znači mnogo za građane. Jer, ukidanje viza sa sobom nosi prednosti i to najviše na dva nivoa. Prvenstveno znači bolju ekonomsku i političku suradnju i poboljšava kontakte među ljudima", poručila je Bregu.

Jedan od sporazuma koji treba biti potpisan uključuje dogovor o slobodnom kretanju s ličnim kartama i ukidanju postojećeg viznog režima između Bosne i Hercegovine i Kosova. Bosna i Hercegovina je, osim Srbije, jedina zemlja u regiji koja ne priznaje nezavisnost Kosova i jedina zemlja u regiji koja s Kosovom ima vizni režim. Kosovo je 2014. godine Bosni i Hercegovini uvelo recipročne mjere na vizni režim, nakon što BiH nije ukinula vize za građane Kosova. Te mjere stvorile su velike probleme građanima dviju zemalja i onemogućile slobodno kretanje. Bosna i Hercegovina je prošle godine izdala 107 viza za državljane Kosova, dok je broj odbijenih zahtjeva bio dvostruko viši (283), rekla je Begu.

"Nažalost, zbog ovog velikog zida i viznog režima u regiji, broj prijava građana Kosova koji su željeli posjetiti BiH, ili se tamo sastati sa svojim prijateljima, je drastično opao zbog vize. U 2018. skoro 1.500 građana Kosova podnijelo je zahtjev za vizu za Bosnu i Hercegovinu, dok je prošle godine taj broj opao na oko 400", rekla je Bregu.

To je, smatra Bregu, dovoljan primjer da se objasni zašto je ukidanje viznih barijera u regiji veoma važno kako bi se poboljšala povezanost u regiji, produbila ekonomska integracija i povećali kontakti među ljudima. "Znam da vizna liberalizacija između BiH i Kosova, odnosno sloboda kretanja s ličnim kartama nije isto što i liberalizacija viznog režima Kosova s Europskom unijom, ali i dalje vjerujem da je to ključna politika i to je jedan od tri sporazuma koji će lideri potpisati u okviru Berlinskog procesa", rekla je Bregu.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 27. listopada informaciju o potrebi potpisivanja tri sporazuma o slobodnom protoku ljudi u okviru Berlinskog procesa te je dalo suglasnost na prijedloge tri sporazuma. Suglasnost je dan kasnije dalo i Predsjedništvo BiH. Nakon potpisivanja, sporazumi će biti upućeni u proceduru usvajanja i ratifikacije međunarodnih ugovora, u skladu s propisima Bosne i Hercegovine.

 Tri koraka do implementacije 

Bregu je istakla da, iako je procedura ratifikacije međunarodnih ugovora u BiH kompliciranija u odnosu na druge države, u Sarajevu ne očekuje probleme.

"Dakle, realno je da će sporazum početi s implementacijom sljedeće godine. Proći će proceduru ratifikacije u svih šest zemalja u regiji i njegova primjena će početi 30 dana nakon što sve zemlje Zapadnog Balkana dostave pismo o ratifikaciji ili prihvaćanju depozitaru ovih sporazuma koji će biti Sjeverna Makedonija", istakla je Bregu i pojasnila: "Prvi korak je ratifikacija na nacionalnom nivou u svim zemljama regije u skladu s nacionalnom zakonskom procedurom. Drugi korak je stupanje sporazuma na snagu mjesec dana nakon što zemlja dostavi zvanično obavještenje o ratifikaicji Sjevernoj Makedoniji. Treći korak će biti taj da će zemlje morati razmijeniti primjerke svojih ličnih karata, a to se mora desiti najkasnije 30 dana nakon što je ovaj ugovor potpisan kod svih, a zatim poslan preko depozitara ugovora.''

Priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija

Osim sporazuma o slobodi kretanja, lideri će 3. studenog potpisati i sporazum o priznavanju visokoobrazovnih kvalifikacija i priznanju stručnih kvalifikacija doktora, stomatologa i arhitekata. Ovi sporazumi su, prema mišljenju Bregu, izuzetno važni zbog činjenice da mladi čine 20 posto ukupne populacije u regiji "Uzmite u obzir da je Zapadni Balkan regiji koji bilježi jasan demografski pad. To se dešava svuda, iskreno, ali nas zabrinjava. Jedno od pitanja na kojem mi u RCC-u radimo prilično naporno je da pružimo šansu mladima da ostanu u regionu. Više od 69 posto mladih u regiji željelo bi napustiti svoje zemlje i naći posao negdje drugdje. Ovi sporazumi su usko povezani s mladima. Čak 33 posto mladih u regiji je nezaposleno", rekla je Bregu. Istakla je da je tijekom 2021. godine podnijeto 8.000 zahtjeva za priznavanje akademskih kvalifikacija.

Kako bi im bile priznate diplome u drugim državama regiji gdje traže posao, mladi moraju izdvojiti između 300 i 500 eura. "I ponovo, proces priznavanja će potrajati nekoliko mjeseci. Što će im donijeti ovi sporazumi? Neće plaćati ništa, a za mlade ovo znači mnogo, jer sve procedure će moći da završe u roku od svega 40 dana", istaknula je Bregu.

Smanjenje troškova rominga 

Govoreći o budućim angažmanima, generalna tajnica RCC-a istaknula je da trenutno najveće napore ulažu u smanjenje troškova rominga za građane Zapadnog Balkana tijekom putovanja u države članice Europae unije, što bi se moglo desiti 2023.

"Mislim da će to, nakon sporazuma o besplatnom romingu na Zapadnom Balkanu, biti veliki korak, što dosta govori o povezanosti. Ovo ne važi samo za građane zemalja Zapadnog Balkana koji putuju u zemlje EU, već i za građane EU koji putuju u regiji. Nema logike zašto bismo plaćali četiri puta više nego što građani EU plaćaju dok putuju među zemljama članicama bloka", rekla je Bregu.

Dodavši da će RCC nastaviti pomno pratiti i osigurati implementaciju ova tri sporazuma, Bregu je rekla da u budućnosti planiraju postizanje sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija medicinskih sestara, babica, farmaceuta te veterinarskih kirurga. Generalna tajnica Vijeća za regionalnu također smatra da je zbog neizvjesne zime izuzetno teško provesti ciljeve Zelene agende za Zapadni Balkan, koja je sačinjena u stabilnim vremenima.

"Bit će prilično teško ispuniti zahtjeve i ciljeve Zelene agende. Domovi na Zapadnom Balkanu će se tijekom zime grijati na ugalj. Energetski skokovi su toliko veliki", poručila je Bregu.