Zbog mirovinske reforme
Raste pritisak na Macrona nakon nasilnih nereda
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Francuski predsjednik Emmanuel Macron suočava se s najvećim izazovom svojoj vlasti od prosvjeda takozvanih Žutih prsluka nakon što je njegova odluka da bez glasanja u parlamentu progura spornu mirovinsku reformu izazvala nasilne nemire preko noći - prenosi agencija Hina.
Zapaljeni su automobili u Parizu i drugim francuskim gradovima, ali prosvjedi u kojima je sudjelovalo nekoliko tisuća ljudi uglavnom su bili mirni. Sindikati su pozvali radnike da podrže prosvjed u većem broju i danas su nakratko blokirali parišku obilaznicu.
"Dogodilo se nešto ključno, a to je da su se odmah dogodile spontane mobilizacije u cijeloj zemlji", rekao je vođa krajnje ljevice Jean-Luc Melenchon.
"Guranje reforme bez glasanja je poricanje demokracije"
Reformom mirovinskog sustava se dob za umirovljenje u Francuskoj podiže sa 62 na 64 godine. Vlada objašnjava da je to ključno kako ne bi došlo do kolapsa sustava, no sindikati i većina Francuza ne slažu se s tim.
Više od osam od 10 ljudi nezadovoljno je odlukom vlade da preskoči glasanje u parlamentu, a 65 posto želi nastavak štrajkova i prosvjeda, pokazala je anketa koju je provela tvrtka Toluna Harris Interactive za radijsku mrežu RTL.
"Guranje reforme bez glasanja je poricanje demokracije i potpuno poricanje onoga što se događa na ulicama već tjednima", rekla je 52-godišnja psihologinja Nathalie Alquier u Parizu. "To je jednostavno neizdrživo", rekla je.
Francuski ministar policije: Prosvjedi su legitimni, ali nije i izazivanje kaosa
Glavni francuski sindikati objavili su da će nastaviti svoju mobilizaciju kako bi pokušali iznuditi promjene. Prosvjedi su održani u brojnim gradovima, uključujući danas i Toulon. Novi prosvjedi su planirani za vikend. Nacionalna industrijska akcija planirana je za četvrtak.
Iako su osmodnevni nacionalni prosvjedi od sredine siječnja i mnoge druge lokalne industrijske akcije do sada bili uglavnom mirni, nemiri tijekom noći podsjetili su na prosvjede Žutih prsluka koji su izbili krajem 2018. zbog visokih cijena goriva i natjerali Macrona na djelomične ustupke glede poreza na ugljik.
Ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin rekao je da je policija uhitila oko 310 ljudi i obećao je da će se obračunati s izazivačima nemira. "Oporba je legitimna, prosvjedi su legitimni, ali izazivanje kaosa nije", rekao je za radio RTL.
Prijedlog glasanja o povjerenju Macronu
Oporbeni zastupnici rekli su da će podnijeti parlamentu prijedloge za glasanje o povjerenju kasnije danas. No male su šanse da to prođe, osim ako se ne formira savez zastupnika sa svih strana, od krajnje ljevice do krajnje desnice.
Čelnici konzervativne stranke Republikanci već su odbacili takav savez. Pojedini zastupnici LR-a rekli su da će se prikloniti prijedlogu, no bit će teško osigurati da mu se priklone svi ostali oporbeni zastupnici i pola LR-a.
Bertrand Pancher, centristički zastupnik koji će predložiti prijedlog za glasanje o povjerenju koji je već dobio potporu drugih stranaka, pozvao je zastupnike LR-a da ga potpišu. "Ne bojte se", poručio im je na LCI TV-u.
Glasanje u parlamentu vjerojatno će se održati za vikend ili u ponedjeljak.
Što bi Macron mogao napraviti?
Macron će htjeti brzo okrenuti stranicu pošto vladini dužnosnici već pripremaju veći broj socijalno usmjerenih reformi. Osim toga, u nekom trenutku možda će odlučiti otpustiti premijerku Elisabeth Borne, koja je predvodila raspravu o mirovinama.
Oba ta poteza teško će suzbiti bijes na ulicama. Usred sinoćnjih nemira je netko na izlogu dućana istaknuo: "Uništimo ono što uništava nas."
