Rat u Ukrajini puni skladišta oružja u Srbiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odluku da vojsci ostaje petina proizvodnje industrije naoružanja i vojne opreme Srbija je donijela u jeku rata u Ukrajini, sedam i pol mjeseci od početka ruske invazije.

Dok su zbog sukoba na obodu Europske unije uglavnom jasni motivi za naredbu koju je donio šef države Aleksandar Vučić, ova strateška odluka javno je priopćena bez dodatnih detalja.

Porast za trećinu

Okosnicu namjenske proizvodnje Srbije čini sedam velikih državnih kompanija koje se bave naoružanjem, vojnom opremom, municijom i razvojem vojnih tehnologija.

Prema navodima Ministarstva obrane, Srbija je u 2021. izvezla naoružanje vrijedno 500 milijuna dolara, što je porast za trećinu u odnosu na 2020.

''Naredba vrha države ima veze sa rusko-ukrajinskim ratom, ali nije u pitanju vanjskopolitička odluka Srbije. Uobičajeno je da se u trenucima velikih svjetskih kriza, pa i u onima u kojima nije bilo rata, podiže borbena gotovost i popunjavaju vojne zalihe'', rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) bivši načelnik Uprave za odnose sa javnošću Ministarstva obrane Srbije, Petar Bošković.

20% za Vojsku Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na konferenciji za tisak 8. listopada da je za fabrike namjenske industrije potpisao dokument da 20 posto proizvoda ide za Vojsku Srbije.

''Jasno je da će sukobi u svijetu dugo da traju. Pronalazimo i kupce za našu robu, možemo sve da prodamo na stotinu strana svijeta'', rekao je Vučić.

Dragan Šutanovac, bivši ministar odbrane Srbije, rekao je za RSE da odluka nije iznenađujuća.

On je dodao da je i prije više od deset godina, dok je od 2007. do 2012. bio na čelu Ministarstva obrane, u svijetu postojala ogromna potražnja za srbijanskim vojnim asortimanom.

Sigurnosni razlozi

Navodi da je tada namjenska industrija tražila da joj se dozvoli da izveze sve što proizvede.

''Naredba je izdata prije svega iz sigurnosnih razloga, u skladu sa aktuelnom geopolitičkom situacijom. Njena intencija je da sva proizvodnja ne ode u inostranstvo i da se spriječi eventualni deficit sredstava za Vojsku Srbije'', naveo je Šutanovac.

Srbija se u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, po raspadu Jugoslavije devedesetih i početkom XXI vijeka oslanjala na rusko naoružanje, jer je blizu 80 posto sredstava u njenoj vojsci proizvedeno u Sovjetskom Savezu (SSSR) iz kog je proistekla današnja Ruska Federacija.

''Globalna potražnja za oružjem prelazi proizvodne kapacitete. Vojska Srbije, koja raspolaže defanzivnim naoružanjem, ima potrebu za municijom svih kalibara. Tako da je logična odluka da se popune skladišta vojnih rezervi'', rekao je Šutanovac.

Vojni komentator iz Beograda Petar Bošković kaže da nema podataka koliko je u proteklim desetljećima Srbiji ostajalo sredstava iz namjenske.

''Ona je uvijek bila dužna da produkciju prilagodi potrebama naše vojske, bilo da je riječ o municiji ili naoružanju. Jasno je da situacija kao što je rat u Ukrajini umnogome povećava zahtjeve za obrambenu industriju'', dodao je Bošković.

Podaci Ministarstva trgovine pokazuju da je u 2020. Srbija najviše izvezla u Ujedinjene Arapske Emirate, 16 posto ukupnog izvoza, zatim u Sjedinjene Američke Države 15 posto i Cipar blizu 11 posto.

Opširnije na portalu RSE-a.