Razjedinjenost Europske unije: Prve pukotine u stajalištu prema Izraelu i Hamasu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ujedinjenost Europske unije prema ratu Izraela i Hamas već pokazuje svoje prve pukotine. Europska komisija se nije javno složila oko toga treba li zamrznuti pomoć palestinskim vlastima.

Nadalje, sastanak ministara vanjskih poslova EU-a najavljen za sutra bi mogao dovesti do unutarnjeg obračuna, upozorili su diplomati i dužnosnici EU. "Izrael-Palestina jedno je od pitanja koja izazivaju najveće podjele unutar EU", rekao je jedan dužnosnik za europsku verziju portala Politico, medija koji često prvi ima točne insajderske informacije kada je u pitanju EU.

"Unutareuropske podjele oko ovog sukoba stare su gotovo koliko i sam sukob", tvrdi diplomat.  Najizravnija tema gdje se takvo neslaganje očituje je oko tokova financijske pomoći EU-a toj regiji.

Obustava pomoći

Dok su se ministri vanjskih poslova EU-a pripremaju za sastanak u srijedu, rasplamsala se svađa oko najave Komisije da će obustaviti pomoć Palestini. Povjerenik EU-a za proširenje Oliver Varhelyi najavio je da će Komisija staviti na reviziju 691 milijun eura pomoći palestinskim vlastima, a sve isplate odmah obustaviti. Najava se vremenski poklopila s izraelskim ministrom obrane koji je naredio !potpunu opsadu! i blokadu Gaze, prekidajući opskrbu vodom, hranom i energijom za više od 2 milijuna ljudi na teritoriju pod kontrolom Hamasa.

Nakon Varhelyijeve najave, Komisija se trudila da razjasni koji će dijelovi palestinske pomoći biti prekinuti. Povjerenik EU-a Janez Lenarčič, koji je odgovoran za upravljanje krizama, rekao je da, iako osuđuje napad Hamasa, da će se humanitarna pomoć EU-a Palestincima u potrebi "nastaviti dokle god bude potrebno".

Varhelyi, mađarski povjerenik, prethodno je blokirao isplatu sredstava oko sadržaja palestinskih školskih udžbenika, dok Lenarčič dolazi iz Slovenije, koja je tradicionalno jedna od propalestinski naklonjenijih zemalja unutar EU. 

Različit stav zemalja

Francuska, nordijske države, Belgija i Irska tradicionalno podržavaju stav koji neke druge zemlje smatraju previše propalestinskim. "Naravno, svi mi osuđujemo gnjusni napad na Izrael, ali Izraelci će vjerojatno pokrenuti vlastitu ofenzivu u Gazi tijekom sljedećeg tjedna, a već su najavili opsadu, tako da bi šira izjava s više nijansi bila bolja", rekao je neimenovani francuski dužnosnik i upitao se  može li EU "doista imati zajedničku vanjsku sigurnosnu politiku na globalnoj sceni".

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn bio je prvi visoki europski dužnosnik koji je javno kritizirao Varhelyijevu objavu. "Odluka o tome je na državama članicama i tek će se u utorak sastati ministri vanjskih poslova 27 zemalja EU kako bi o tome razgovarali", rekao je Asselborn luksemburškim medijima.

Španjolski ministar izrazio neslagnje s odlukom

Prema španjolskom ABC-u ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares "imao je telefonski razgovor s povjerenikom" u kojem je prenio, u vezi s obustavom pomoći, "svoje neslaganje s odlukom s kojom ministri vanjskih poslova nisu bili ni upoznati".

"Varhelyi je možda bio malo previše nestrpljiv da ne protrati dobru krizu", rekao je anonimni diplomat za Politico. Čak i prije najave smanjenja pomoći Palestini, postojala je unutarnja podjela unutar EU oko toga kako bi blok trebao odgovoriti. Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, objavio je u nedjelju izjavu u ime EU, osuđujući "najoštrije moguće višestruke i neselektivne napade Hamasa širom Izraela". 

Nekoliko zemalja – uključujući Irsku, Luksemburg i Dansku – tražilo je spominjanje deeskalacije u zajedničkom tekstu, čemu su se protivile druge zemlje, a najglasnija je bila Austrija. Za više proizraelske zemlje unutar bloka, poziv na deeskalaciju mogao bi se smatrati pripisivanjem jednake krivnje za sukob objema stranama.