Romi su zaboravljena rizična grupa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Za milijune siromašnih Roma u središnjoj i jugoistočnoj Europi mogla bi nastupiti zdravstvena i humanitarna katastrofa. Neke države, umjesto da ih zaštite, angažiraju vojsku i policiju i blokiraju naselja u kojima žive.

Stariji i bolesni, liječnici i medicinsko osoblje - oni su najugroženiji u korona krizi. Međutim, u javnost se skoro i ne govori o jednoj velikoj i posebnoj rizičnoj grupi u Europi: o milijunima siromašnih Roma. Za mnoge od njih, posebno u središnjoj i jugoistočnoj Europi, uskoro bi mogla nastupiti zdravstvena i humanitarna katastrofa.

Većina njih živi u nehumanim uvjetima i uglavnom nema mogućnosti držati se higijenskih mjera. Pored toga, mnogi od njih više ne mogu obavljati svoje neformalne poslove, poput sakupljanja otpada i plastike ili ulične prodaje prehrambenih artikala, kućnih potrepština ili cvijeća.

Romske organizacije alarmiraju javnost

Ali nije riječ samo o tome. Mnogi Romi su, pored već rasprostranjenog antiromskog raspoloženja, trenutno izloženi posebnoj stigmi: neke zemlje poput Slovačke, Rumunjske i Bugarske, pored općih ograničenja, poduzele su dodatne mjere za romska naselja - ona su preventivno pod karantenom ili su blokirana i okružena policijskim snagama.

Romske organizacije u Europi su zbog toga alarmirale javnost. Središnje vijeće njemačkih Sinta i Roma se, primjerice, pribojava da „desničarski ekstremistički i nacionalistički političari u centralnoj i jugoistočnoj Europi koriste trenutnu krizu kako bi provodili svoje rasističke pozicije i legitimirali ih kao vladine mjere", navedeno je u priopćenju iz ove institucije. Povjerenik za Rome Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, češki poslanik František Kopřiva, također upozorava: "Umjesto da se pokuša da se Romi kao grupa, koja je posebno ugrožena virusom, zaštiti, neki političari aktivno raspiruju antiromsko raspoloženje."

Posebno ugrožena naselja s lošom infrastrukturomU Europi živi između deset i dvanaest milijuna Roma - oni su najveća manjina na kontinentu. Gotovo polovina svih europskih Roma živi u sedam zemalja središnje i jugoistočne Europe: Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. Tamo se nalaze i neki od najozloglašenijih europskih slamova, poput Lunika IX na periferiji  slovačkog grada Košice, Stolipinovo u Plovdivu u Bugarskoj, Ferentari u rumunjskoj prijestolnici Bukureštu ili Šutka u blizini sjevernomakedonskog glavnog grada Skoplja.

Zajedničko svim tim naseljima, kao ostalim njima sličnim, je činjenica da u njima na skučenom prostoru živi veliki broj ljudi. Obitelji u kojima tri ili četiri generacije žive zajedno često imaju na raspolaganju samo jednu ili dvije prostorije. Osim nekoliko komunalnih pumpi instaliranih na ulici, u takvim naseljima obično nema tekuće vode ili kanalizacije. To stvara idealne uvjete za širenje zaraznih bolesti poput Covida-19.

Iako su uvjeti života Roma i okolnosti u siromašnim naseljima u svim srednjoeuropskim i jugoistočnim europskim zemljama dobro poznati, nigdje ne postoje središnje mjere kako bi se spriječilo munjevito i masovno širenje korona virusa, poput uspostavljanja boljeg snabdijevanja vodom. Željko Jovanović, koji vodi romski program zaklade Otvoreno društvo, upozorava na dalje zanemarivanje brige o siromašnim Romima. "Do sada je većinsko društvo ignoriralo činjenicu da je nezaposlenost među Romima loša za cijelu privredu, kao i da su napadi desničarskih ekstremista na Rome loši za demokraciju. Sada pak mora biti jasno da zdravstvena zaštita Roma ima direktne posljedice koje će se odmah odraziti i na ostale članove društva koji nisu Romi", rekao je Jovanović za DW.

Socijalni programi su hitno potrebni

U Slovačkoj je nova desničarska konzervativna nacionalna vlada pak prepoznala problem - ali ne bez dvojbenog načina pristupanja tom problemu. Premijer Igor Matovič je prije nekoliko dana najavio masovno testiranje Roma na koronavirus, isprva u 33 naselja. Isprva bi trebale biti testirane osobe koje su se nedavno vratile iz inozemstva. Planirano je da testove vrše vojni liječnici u pratnji vojnika. Ovisno od rezultata testiranja, pojedini stanovnici bi trebali biti smješteni unutar državnih karantenskih ustanova ili bi cijela naselja trebala biti u karanteni.

Prema Matovičevim riječima, vojna akcija "nije državna demonstracija sile", nego se radi tek o sigurnosti samih Roma. Predstavnik Roma u slovačkoj vladi, Abel Ravaš, koji je prošlog tjedna smijenjen, u svojoj izjavi za internetsku stranicu Parametar oštro je kritizirao te mjere. "Angažiranjem vojske se stigmatiziraju Romi, umjesto da im se da osjećaj da je država njihov partner", rekao je Ravaš.

U Rumunjskoj i Bugarskoj  neka veća romska naselja je blokirala policija i žandarmerija, jer su se mnogi njihovi stanovnici  proteklih dana vratili iz inozemstva i, pored toga, očito masovno kršili pravila karantene. Na primjer, u Țanderaju na jugoistoku Rumunjske, gdje žive brojni Romi, gradom patroliraju deseci maskiranih policajaca i grad je blokiran.

I u Bugarskoj su romska naselja u gradovima Nova Zagora, Kazanlak i Zliven opkoljena policijskim snagama. Osim takvih policijskih i vojnih mjera, siromašni i posebno ranjivi Romi do sada su primali posebnu državnu pomoć u samo nekoliko pojedinačnih slučajeva. U Slovačkoj je za neke općine u romskim naseljima organizirano mobilna opskrba pitkom vodom. U Rumunjskoj je ured gradonačelnika transilvanijskog grada Cluja prošlog tjedna podijelio pakete s hranom i higijenom za 300 osoba koje žive na periferiji grada pored odlagališta otpada.

U Mađarskoj, posebno na istoku zemlje, gdje u nehumanim uvjetima žive brojni Romi, aktivist i predsjednik Mađarskog romskog parlamenta Aladár Horvát, zatražio je poseban socijalni program za stanovnike odvojenih naselja. U pismu vladi i predsjedniku, on je predložio donošenje programa upravljanja kriznog menadžmenta za siromašne Rome u devet točaka. "U getoiziranim područjima stanovnici nemaju ušteđevine, kao ni zaliha, tamo ne postoji zdravstvena briga i raste strah da svojoj djeci više neće imati dati za jelo", napisao je on. Do sada nije dobio odgovor, prenosi DW.