Rusi pokušali napasti hrvatska ministarstva?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Sigurnosna situacija u Hrvatskoj je stabilna. Trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali destabilizacije sigurnosnih prilika'', stoji u najnovijem, šestom Javnom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije za 2019. i 2020. godinu, objavio je Jutarnji list.

Novine pišu da, iako se mogućnost napada nikada ne može isključiti, SOA u izvješću navodi kako je “teroristička prijetnja na teritoriju RH i dalje niska”.

Dvije hakerske skupine

No, u izvješću se posebno naglašava opasnost od sofisticiranih kibernetičkih napada na nacionalnu kritičku infrastrukturu i državne institucije koji eksponencijalno rastu širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

“Hrvatska je, posebno kao članica NATO-a i EU, meta državno sponzoriranih kibernetičkih napada koji su planirani, napredni i ustrajni”, stoji u izvješću.

Prošle godine djelatnici SOA-e detektirali su i zaustavili pet takvih sofisticiranih državno sponzoriranih kibernetičkih napada, među kojima su bili i napadi na Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane.

''Neslužbeno doznajemo kako su iza tih napada stajale ruske obavještajne službe, odnosno Rusija, koje za takve napade koriste dvije hakerske skupine. Jedna skupina je Sofacy, koju koristi vojna obavještajna služba GRU, a druga je Turla, koju koristi ruska civilna obavještajna služba FSB. S obzirom na mete napada, može se zaključiti da su ove dvije hakerske skupine pokušale napasti dva hrvatska ministarstva'', piše Jutarnji list.

Novine dodaju kako je upravo zbog organizacije kibernetičkih napada na više institucija u državama Europske unije Vijeće EU 30. srpnja ove godine uvelo sankcije, među ostalim i protiv ruske vojne obavještajne službe GRU, a Sjedinjene Američke Države su objavile i potjernicu za sedmoricom hakera koje se sumnjiči da su dio hakerskog tima GRU-a.

Lažne vijesti

Ove napade na hrvatska ministarstva otkrili su djelatnici novog Centra za kibernetičke tehnologije koji je SOA uspostavila prošle godine.

U izvješću se navodi da je pomoću mreže senzora smještenih u institucijama koje se štite omogućeno otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama u bilo kojem segmentu kibernetičkog prostora. Od uspostave Centra do danas dnevno se registrira nekoliko stotina tisuća sigurnosno indikativnih događaja koji se potom detaljno analiziraju, stoji u izvješću.

U dokumentu se upozorava da je Hrvatska predmet obavještajnog djelovanja stranih država u sklopu kojeg se odvija informacijsko djelovanje prema Hrvatskoj korištenjem medija za plasiranje lažnih vijesti.

To se prije svega odnosi na dio medija u Srbiji koji konstantno plasiraju lažne vijesti o hrvatskom obavještajnom djelovanju u Srbiji. Pa je tako SOA, među ostalim, optuživana da podmeće požare u Beogradu ili da je Luka Modrić plaćao hrvatskog špijuna u Srbiji.

U izvješću se navodi i da pojedine strane službe koriste hrvatski teritorij za obavještajno djelovanje prema trećim državama. Iako se izrijekom ne spominje, tu se misli na susrete pukovnika ruske Federalne sigurnosne službe Igora Egorova s njegovim suradnikom, ”krticom” iz ukrajinske tajne službe general bojnikom Valerijem Šaitanovom u Puli.

Balkanska ruta

Osim kibernetičkih napada, kao glavne potencijalne prijetnje sigurnosti u Hrvatskoj navode se organizirani kriminal, ilegalne migracije, povratak pripadnika terorističkih islamističkih grupa u Hrvatskoj susjedne države.

Tako se u izvješću navodi da je intenzivirana suradnja pripadnika domaćih s regionalnim kriminalnim skupinama, što uključuje i međusobnu razmjenu i angažiranje članova skupina iz susjednih zemalja za izvršenje kaznenih djela na svom području. Upozorava se na nastavak brutalnih likvidacija suprotstavljenih skupina te da postoji opasnost da se dio tih obračuna dogodi i na teritoriju Hrvatske. Također se podsjeća kako je tzv. balkanska ruta glavna ruta za dovoz heroina u Europu, kao i za marihuanu.

U izvješću se navodi i kako su djelatnici SOA-e prošle godine obavili najviše provjera u postupku rješavanja statusnih pitanja stranaca i državljanstava - 76.637, što je 10 tisuća više nego godinu dana ranije. Također se povećao broj sigurnosnih provjera, kojih je obavljeno 6241, a provedene su i 24.000 sigurnosnih provjera za osobe koje su imale neposredan pristup štićenim osobama, objektima i prostorima.