Litvanske obavještajne službe
Rusija može istim intenzitetom voditi rat u Ukrajini još 2 godine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Visoke cijene nafte, izbjegavanje sankcija i državna ulaganja pružaju Rusiji dovoljno resursa za borbu u Ukrajini sadašnjim intenzitetom još najmanje dvije godine, navele su litvanske obavještajne službe u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Rusija je reformirala i ojačala svoju vojsku u borbama u Ukrajini 2023. i na putu je da proširi svoje vojne kapacitete duž granice s NATO-om, uključujući i pored Finske, koja se pridružila Alijansi prošle godine, navode službe u procjeni prijetnji s kojima se suočava baltička zemlja.
Pročitajte još
''Moskva je u stanju da procijeni naučene lekcije i poboljša svoju borbenu efikasnost'', dodale su litvanske službe u izvještaju koji je bio pod embargom za objavljivanje u četvrtak ujutro, a koji su sačinile dvije agencije - protuobavještajnog odjela državne sigurnosti pri ministarstvu nacionalne odbrane i obavještajne službe pri ministarstvu nacionalne obrane.
Ruski ministar obrane kazao je u utorak da je njegova zemlja ojačala svoje vojne snage na sjeveru i zapadu kao odgovor na uočeno povećanje NATO snaga na svojim granicama.
Litvom, susjedom i Rusije i njenog saveznika Bjelorusije, nekada je vladala Moskva, ali je sada članica NATO-a i Europske unije.
Agencije navode da ruske obavještajne službe pokreću napore da izbjegnu sankcije uvedene namjenskoj industriji nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
Dok Rusiju oružjem i municijom otvoreno opskrbljuju samo Iran i Sjeverna Koreja, Kina je postala njen najveći dobavljač mikročipova, a juan je postao glavna valuta za međunarodne transakcije Rusije, navode litvanske službe.
Dodaju da otkako je Rusija rasporedila bojeve glave u Bjelorusiji 2023. godine, stalno gradi infrastrukturu za njihovu upotrebu.
U izvještaju se navodi da su ruske i bjeloruske obavještajne službe pojačale napore da regrutiraju Litvance koji prelaze granicu i da je Litva 2023. privela nekoliko svojih državljana koje je optužila da su davali podatke bjeloruskim obavještajnim službama za gotovinu.
Osvrćući se na Kinu, službe navode da je ta zemlja povećala svoje špijunske napore u Litvi 2023., nakon odluke Litve da dozvoli Tajvanu da otvori de facto veleposlanstvo na svom tlu 2021. godine.
U izvještaju se navodi da su otkriveni kibernetski akteri "povezani s Kinom" koji redovno provjeravaju institucije litvanske vlade zbog eventualne ranjivosti "s ciljem da prodru u njihove mreže i izvlače podatke", prenosi Reuters.
