Novac
Svaki dan rata u Ukrajini Rusiju bi mogao koštati desetke milijuna dolara
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Svaki dan vojnih operacija Rusije u Ukrajini mogao bi Rusiju koštati desetke milijuna dolara, donosi u petak nezavisna ruska novina “Novaja Gazeta“. Glavni urednik tih novina, jednog od rijetkih preostalih nezavisnih medija u Rusiji, je dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitrij Muratov.
Novaja Gazeta je danas izišla na ruskom i ukrajinskom jeziku. “Tužni smo…i sram nas je…Ukrajinu ne vidimo kao neprijatelja, ni ukrajinski jezik kao neprijateljski jezik”, riječi su kojima je Muratov objasnio taj potez.
Prema procjenama koje novina prenosi, svaki dan ruskog angažmana u Siriji 2015. godine koštao je 2,4 milijuna dolara. Tada je bilo izravno angažirano 1600 ljudi, a broj vojnika koji sudjeluju u operacijama u Ukrajini procjenjuje se na 149 tisuća.
Izračun troškova jednog dana rata uključuje plaćanja vojnim i civilnim stručnjacima, komunikacijske i informatičke usluge, održavanje vojne opreme, troškove prijevoza robe, izdatke za medicinske potrebe, hranu i drugo.
Prema ukrajinskim izvorima, tijekom prvog dana rata Rusija je izgubila 30 tenkova, do 130 oklopnih vozila, pet zrakoplova i šest helikoptera. Cijena zrakoplova SU-25, čiji je gubitak Rusija priznala, iznosi gotovo milijardu rubalja (oko 11 milijuna dolara), a prema podacima ukrajinskog glavnog stožera to je i nabavna cijena oborenog helikoptera Ka-52, prenosi Hina.
Cijena svakog od 30 ruskih tenkova T-72, koji su, prema podacima ukrajinskog Glavnog stožera oštećeni, je 22 milijuna rubalja ili oko 250 tisuća dolara.
Pad kapitalizacije, potop rublja, inflacija i poskupljenja, recesija ili stagnacija
Kapitalizacija tri najveće ruske tvrtke – Gazproma, Rosnjefta i Sberbanka – samo je 24. veljače pala za 6,6 bilijuna rubalja ili oko 76 milijardi dolara. Dionice su pale za trećinu. Od početka krize u listopadu 2021., dionice tvrtki izgubile su više od pola cijene. Indeks Moskovske burze (ukupna kapitalizacija dionica ruskih tvrtki) 24. veljače izgubio je 33,3 posto. To je najveći pad od 2008. godine.
Brojne zapadne zemlje, uključujući SAD i Veliku Britaniju, najavile su nove sankcije Rusiji. Državne banke su stradale, uključujući Sberbank i VTB. Osim toga, sankcije su uvedene protiv Aeroflota, Rosteca i njegovih korporacija članica.
EU je uveo i sankcije ruskom javnom dugu. To znači da će troškovi prikupljanja novca za rusku državu i tvrtke postati veći, a ruske državne banke neće moći imati dolarske račune.
Pad rublja i sankcije dovest će do veće inflacije, te je, navodi Novaja Gazeta, sasvim moguće da će ove godine inflacija biti u području od 10 do 15 posto. To je oko jedan i pol puta više od prošlogodišnje stope od 8,4 posto.
Očekuje se da će prije svega poskupjeti uvozna oprema, lijekovi i odjeća. U nekim trgovinama cijene elektronike već su porasle za 30 posto.
U Rusiji će kartice najvjerojatnije raditi
Zabrana uvoza neke visokotehnološke robe, pad rublja i neizvjesnost na tržištima također će utjecati na ulaganja poduzeća. Naime, donosi Novaja Gazeta, većina opreme je iz uvoza pa će mnoga poduzeća biti prisiljena smanjiti ulaganja ili napraviti ulagačku pauzu. Kao rezultat toga, umjesto predviđenog rasta BDP-a, zemlja može doživjeti recesiju ili stagnaciju. To znači da će Rusija izgubiti trilijune rubalja i povećati jaz za razvijenim zemljama.
Pored toga, navodi novina, obnova uništene infrastrukture u luhanskoj i donjeckoj oblasti prema riječima zamjenika šefa proračunskog odbora Vijeća Federacije Sergeja Rjabuhina, zahtijevat će oko 1,5 bilijuna rubalja (17,3 milijarde dolara) tijekom tri godine. Ruske vlasti su izbjeglicama iz tih regija već isplatile oko 610 milijuna rubalja (sedam milijuna dolara). Istovremeno, 860 tisuća stanovnika tih regija dobilo je rusko državljanstvo, što im daje pravo na mirovine i druge oblike potpore.
Pročitajte još
Što se tiče banaka, moguć je prestanak uporabljivosti kartica VTB-a, Sberbanka i drugih banaka, ali ne u Rusiji. U Rusiji će kartice najvjerojatnije raditi.
S depozitima u dolarima i eurima nije sve tako jednostavno. Ako banke zamrznu svoje korespondentne račune, neće biti moguća plaćanja u stranoj valuti. Teoretski, banka može izdati izdati novac u rubljima, no pritom je najbolnije pitanje po kojem tečaju, prenosi Hina pozivajući se na Novaja Gazeta.
