Sljedeći rat je sukob Amerike i Rusije na Balkanu?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcijskog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Bloomberg upozorava kako bi se slijedeći sukob NATO-a s Rusijom mogao voditi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica s Balkana, gde je ''upletena u borbu za utjecaj sa Rusijom''.

Kako je prenijela Al Jazeera, Bloomberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO-u, za razliku od Bošnjaka i Hrvata koji pozdravljaju bliže odnose s NATO-om.

Oko bačeno na BiH

Agencija ističe kako je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za utjecaj na nekada komunističkom istoku Europe, a da se sada sprema za još jedna obračun ''na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svjetskog rata''.

Kako objašnjava, nakon što je Alijansa primila Crnu Goru u svoje članstvo, ''bacila je oko'' na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu borbenu operaciju 1995. godine.

NATO's next turf war with Russia: Bosnia-Herzegovina https://t.co/2K8ZBD344N

— Bloomberg Politics (@bpolitics) December 13, 2018

Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija koje su se, kako navodi Bloomberg, dodatno pojačale prošlog tjedna, kada su ministri vanjskih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jedno desetljeće bio ''uspavan'', Akcijski plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.

Ruski saveznik

Navodi se i da je Dodik, kojeg opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati ''ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojnu alijansu, NATO ili nešto drugo''.

S druge strane, ističe Bloomberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO među ''najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima''.

S njim je saglasan, navodi američka agencija, i Željko Komšić, koji je rekao kako je članstvo u Alijansi prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništa Nebojša Radmanović podržao Akcijski plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put raspravljalo. Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promijenila.

Nezaboravljene granate

Podsjeća i da su bivše jugoslovenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u srpnju pozvana da se pridruži Alijansi.

U tekstu se podsjeća i da je Daytonskim sporazumom 1995. godine formirana država s dva entiteta, ali navodi da je njime stvorena ''slaba središnja vlada'', koja se sastoji od grupa koje ''ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele proračunskih sredstava do toga koja bi se zastava trebala vijoriti kada se sretnu''.

Bloomberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima s Alijansom ima povijesne razloge, te podsjeća da je NATO bombardirao snage bosanskih Srba posljednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardirao Srbiju 1999. godine.

Agencija podsjeća da je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije ovog mjeseca optužio NATO i EU da ''ubrzavaju napore kako bi nastavili da osvajaju regiju'' i da daju zemljama ''lažan izbor'' da se moraju pridružiti ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Alijansa voljela vidjeti da BiH pristaje na dodatne mjere, koje su potrebne za eventualno članstvo.