Smrtne kazne: Amerika se okreće strijeljanju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Problem smrtne kazne dugo zanima najveće ljudske umove, od Dostojevskog do Camusa. Moderne demokracije odavno su je odbacile, a najduže opstaje u Sjedinjenim Američkim Državama. Smrtne kazne još se obavljaju, a na saveznoj razini u žižu javnosti stavio ih je donedavni američki predsjednik, piše Slobodna Dalmacija.

Rekord u vrijeme Trumpa

Donald Trump, gorljivi pobornik smrtne kazne, bit će upamćen kao predsjednik u čijem je mandatu u posljednjih sto godina izvršeno najviše smrtnih kazni, čak trinaest.

Pet od tih trinaest zatvorenika od 10. prosinca do inauguracije Joea Bidena 20. siječnja nadalo se da će biti pošteđeni jer je na snazi bila 130 godina duga tradicija da se pogubljenja ne vrše za vrijeme procesa primopredaje vlasti. Ali Trump je i to prekršio. Tadašnji glavni državni odvjetnik William Barr rekao je da njegovo ministarstvo pravosuđa samo provodi postojeći zakon.

Smrtonosnom injekcijom u Indiani 13. siječnja pogubljena je Lisa Montgomery, prva žena nakon 70 godina koju je dala pogubiti savezna vlada. Ona je 2004. u Missouriju ubila 23-godišnjakinju u osmom mjesecu trudnoće, nožem joj izrezala djevojčicu iz maternice te je uzela sa sobom i pokušala je predstaviti kao svoju.

Obrana je tvrdila da je ranije pretrpjela "seksualno mučenje", što ju je trajno obilježilo i da je njeno mentalno stanje toliko odvojeno od stvarnosti da ne može razumjeti vladine razloge za pogubljenje. Nije joj pomoglo.

Pentobarbital

U zatvoru u Terre Hauteu u Indiani također su pogubljeni 40-godišnji Brandon Bernard i 56-godišnji Alfred Bourgeois. Niz od 13 pogubljenih zaključio je 16. siječnja Dustin Higgs (48), također zatvorenik zatvora u Indiani. On je 2001. godine osuđen na smrt zbog otmice i ubojstva triju žena u saveznom rezervatu divljih životinja u državi Maryland 1996. godine.

Zločin su zajedno s njim počinila još dva muškarca, s tim da Higgs nije bio taj koji je povukao okidač. Ipak je pogubljen smrtonosnim injekcijama pentobarbitala. Njegov odvjetnik pokušao je odgoditi smrtnu kaznu argumentom da boluje od Covida-19, ali Vrhovni sud to je odbio.

Američki Vrhovni sud vratio je smrtnu kaznu 1988. godine, a i nakon toga pogubljenja u SAD-u na saveznoj razini do Trumpova odlaska izvršena su samo tri.

Sva tri su izvršena u mandatu Georgea W. Busha, kada je pogubljen Timothy McVeigh, osuđen zbog postavljanja bombe u vladinoj zgradi u Oklahoma Cityju. Od 2003. nije izvršena ni jedna smrtna kazna. Ali pojedine savezne države nastavile su s pogubljenjima zatvorenika i u 2020. godini izvršene su 22 smrtne kazne. Srećom, poznato je da je američki predsjednik Joe Biden protivnik smrtne kazne, pa se može pretpostaviti da bi mogao zaustaviti pogubljenja u saveznim zatvorima.

Korak bliže

Osim raspoloženja predsjednika i javnosti protiv smrtne kazne, egzekutore muči i nabava sastojaka za smrtonosne koktele. U reakciji na to Južna Karolina, koja desetljećima nije izvela nijedno pogubljenje a posljednja tri je odgodila zbog nestašice sadržaja za smrtonosne injekcije, izglasala je zakon kojim se osuđeniku na smrt u tom slučaju daje izbor između streljačkog voda i električne stolice.

"Korak smo bliže pružanju pravde i završnog čina obiteljima žrtava, koje im daje zakon", rekao je guverner Henry McMaster.

Zahtjev za strijeljanjem od zatvorske uprave u Nevadi sam je 20. travnja zatražio Zane Michael Floyd (45) rekavši da bi metak bio najhumaniji za njega. Floyd je osuđen zbog ubojstva četvero ljudi u pucnjavi u supermarketu u Las Vegasu 1999. godine. Recimo i to da je izvršenje smrtne kazne strijeljanjem, iako se rijetko koristi, dopušteno u Mississippiju, Oklahomi i Utahu, a uskoro možda i u Južnoj Karolini.

Rekordan broj pogubljenja

Tužitelji u Floydovu zahtjevu vide taktiku odgađanja egzekucije predviđene za lipanj. To bi od 2006. godine bilo prvo pogubljenje u Nevadi čiji je donji dom parlamenta izglasao potporu zakonu o ukidanju smrtne kazne. Trenutno je u Nevadi, jednoj od 27 saveznih država koje još uvijek imaju smrtnu kaznu, na smrt osuđeno 70 osoba.

Za protivnike smrtne kazne dobra je vijest da se 25. ožujka Virginia, kao prva država juga SAD-a, pridružila 22 drugim američkim državama koje su ukinule smrtnu kaznu.

Virginia je inače imala rekordan broj pogubljenja u američkoj povijesti. Ukinuće je spasilo život Earlu Washingtonu, hendikepiranome muškarcu koji je 1984. osuđen na smrt, a njegovo čije je pogubljenje trebalo biti devet dana nakon odluke.

Dobra vijest

Ukidajući smrtnu kaznu, demokratski guverner Virginije Ralph Northam rekao je da su u 20. stoljeću 296 od 377 pogubljenih zatvorenika bili Afroamerikanci. Zanimljivo je da su 46 saveznih zatvorenika koji čekaju izvršenje smrtne kazne svi muškarci, 20 je bijelaca, 18 Afroamaerikanaca, 7 Latinoamerikanaca i jedan Azijac.

Dobra vijest za protivnike smrtne kazne jest i to da u tri američke države, Kaliforniji, Oregonu i Pennsylvaniji traje moratorij na izvođenje smrtnih kazni. A raduje da je i Gallupova anketa iz studenog 2019., prvi put nakon 30 godina, pokazala da 60 posto Amerikanaca podržava doživotni zatvor umjesto smrtne kazne. Srećom, ne mijenjaju se samo predsjednici nego i vremena i stavovi.