Tekst članka se nastavlja ispod banera
Srbija u nedjelju bira predsjednika, parlament i vlast u Beogradu, a istraživanja javnog mišljenja ukazuju na vrlo izvjesnu pobjedu vladajuće koalicije i njenog predsjedničkog kandidata, aktualnog šefa države, Aleksandra Vučića.
Vučiću bi ovo bio drugi uzastopni predsjednički mandat, a njegovim 'Naprednjacima' (SNS), početak jedanaeste godine vlasti, od izborne pobjede 2012. godine.
U Srbiji ankete i istraživanja, ali i brojni društveni uglednici, ukazuju da bi se Vučića moglo pobijediti zajedničkim glasovima u drugom krugu izbora, ali je vrlo upitno hoće li do njega doći jer ankete pokazuju da već u prvom krugu Vučić ima potporu 60 posto birača.
Vučiću na megdan izlazi čak osmero kandidata, među kojima su i tri žene, međutim, najozbiljniji kandidat je Zdravko Ponoš, predstavnik koalicije Ujedinjeni za pobjedu Srbije i nekadašnji načelnik Glavnog stožera Srbije, inače podrijetlom iz Knina koji je Vojnu akademiju završio u Zagrebu zbog čega je postao metom beogradskih režimskih tabloida i javnog linča, koji bi mogao osvojiti i do 19 posto glasova.
Parlamentarni izbori: Rusofili, monarhisti i četnici, ekološki aktivisti
Ankete za parlamentarne izbore predviđaju da bi Vučević SNS s koalicijskim partnerima u konačnom zbroju mogao dobiti do 63 posto što bi im osiguralo većinu u Parlamentu, a što bi značilo i da najviše zakonodavno tijelo Srbije skreće ''ozbiljno u desno'' jer bi Vučićevi koaliciju mogle podržati i radikalne stranke poput konzervativne koalicije NADA predvođene Milošem Jovanovićem u kojoj su i monarhisti četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihajlovića.
Osim ove radikalne stranke, izborni prag od tri posto glasova, mogla bi imati i lista rusofilne Srpske stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski koja je i u trci za predsjednički mandat.
Podsjetimo, srbijanska je oporba zbog nepovoljnih izbornih uvjeta bojkotirala izbore 2020. godine i tako omogućila uvjerljivu pobjedu Vučićevog SNS-a, no ovog puta, vjeruju da bi, osim ulaska u parlament, mogli osvojiti većinu u Skupštini Beograda i tako načeti desetljetnu vladavinu Vučićevih naprednjaka.
Oporbu predvodi lista ''Ujedinjeni za pobjedu Srbije'' koju čini nekoliko stranaka, od lijevog do desnog ideološkog spektra, manjinskih stranaka, sindikata, građanskih inicijativa, a ankete pokazuju da bi mogli osvojiti oko 14 postova.
Gotovo polovica birača sumnja u regularnost izbornog procesa
Na izbore izlazi i koalicija Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, u okviru koje se za zastupnički mandat bori i vođa Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov. Tu listu je, pozivom hrvatskoj zajednici u Srbiji da za nju glasa, podržao i službeni Zagreb priopćenjem Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
U izbornoj utrci je i nekoliko manjinskih stranaka - SDA Sandžaka koju predvodi nekadašnji ministar bez portfelja Sulejman Ugljanin, Albanska demokratska alternativa, Koalicija Albanaca doline s juga Srbije, Romska partija i Ruska stranka te skupina građana "Otete bebe”.
Izborni prag bi po anketama trebala proći i zeleno-lijeva koalicija “Moramo“ proizašla iz nedavnih masovnih prosvjeda protiv izgradnje mini hidrocentrala, uništavanja rijeka, rudarenja litija i bora, a koja se borila i za 'protjerivanje' multinacionalne rudarske kompanije “Rio Tinto“.
Rezultati predizbornih istraživanja istodobno ukazuju da je više od trećine od 6.5 milijuna upisanih birača nezainteresirano za izbore, dok njih 42 posto sumnja u regularnost izbornog procesa.
Mreža nevladinih organizacija za demokraciju, razvoj i sigurnost pozvala je građane i građanke Srbije da iskoriste svoje biračko pravo, izađu na izbore 3. travnja i glasaju slobodno, u skladu sa svojim uvjerenjima i "oslobođeni od bilo kakvih pritisaka".
Organizacije su u priopćenju ocjenile da je biračko pravo "jedno od najjačih oružja koje građanima stoji na raspolaganju", a da učešće u izbornim procesima što većeg broja građana "garantira kredibilnost demokratskih izbora".“Očekujemo da sve institucije uključene u izborni proces svoj posao rade u skladu sa zakonom i da iskoriste sva svoja zakonska ovlaštenja da sprovedu regularno, fer i demokratsko glasanje i obezbede poštovanje izborne volje građana“, navele su NVO.
Novinarka 'Vremena': Vučićeva pobjeda donijet će nove nestabilnosti na Balkanu
Tamara Skrozza, novinarka i autorica u oporbenom magazinu “Vreme“, izjavila je za Bljesak.info kako se mnogi u Srbiji nadaju da će doći do drugog kruga predsjedničkih izbora što bi bila šansa da se država riješi Vučića, ali stvari nažalost još uvijek nisu zrele.
“Vučić je različitim marketinško-korupcijskim mehanizmima osigurao dovoljno široko biračko tijelo da bi pobijedio i ovaj put. Međutim, neće dobiti podršku kojom bi on osobno bio zadovoljan jer bi sam drugi krug izbora doživio kao poraz što bi ozbiljno uzdrmalo temelje njegove vlasti“, izjavila je Skrozza.
“Bio bi to početak njegovog kraja, početak rješavanja problema jer od njega lično većeg problema nema. U Srbiji nije jedna partija preuzela vlast, nego je jedan čovjek preuzeo državu, njene institucije i sve što što u toj državi postoji. Jedan čovek je postao država“, ističe ova novinarka koja je i sama bila žrtva Vučićevog režima.
Taj problem, dodaje Skrozza, se jednostavno mora riješiti ako Srbija želi biti država u kojoj vladaju europske vrijednosti i vrijednosti 21. stoljeća.
“Ovi izbori su važni i u kontekstu ukrajinske krize i novih preslagivanja na Balkanu jer je vanjska politika Vučićeve vladine bila na klackalici između Rusije i Kine s jedne, te SAD i Europske unije s druge strane“, smatra Skrozza tvrdeći da “sumnja da će se Vučić ikad odreći svojih istočnih partnera“.
Između Moskve i Washingtona, između Pekinga i Bruxellesa
“Njegov ponovni izbor ne garantira mir i stabilnost, a ironično je da su baš 'mir i stabilnost' jedna od njegovih izbornih parola. Njegova pobjeda donijela bi neku vrstu nove nestabilnosti na Balkanu, Srbija bi postala opet nesiguran igrač, ako je Srbija ikad bila siguran igrač uopće“, rekla je Skrozza.
Odgovarajući na pitanje, o tome tko je prava, a tko 'kriva' opozicija, što inače jedno od omiljenih pitanja u srpskoj javnosti, Skrozza dodaje, da je prava sama ona koja ni pod kojim uvjetima ne bi išla u koalicije i savezništvo s Vučićem.
“Najvjerojatnije u savezništvo ne bi išla koalicija 'Ujedinjeni za pobjedu Srbija', 'Ajmo ljudi' i zeleno-lijeva Moramo koja okuplja građanske inicijative. Prava opozicija je ona koja je tokom čitave vlasti provlačena kroz medijsko i tabloidno blato, marketinško-politički pakao. Te grupacije i pojedinci ne bi mogli s njima, a ako bi pristali, pogazili bi svoje stavove u toj mjeri, da mi je to uopće nezamislivo“, istaknula je.
Ipak, u savezništvo s Vučićem bi mogle one stranke koje i inače sa Naprednjacima dijele određene vrijednosti koje će uostalom, lako moguće, biti i pozvane u tu koaliciju, zaključila je beogradska novinarka Tamara Skrozza u razgovoru za Bljesak.info.
Birališta u Srbiji otvaraju se u nedjelju 3. travnja u sedam, a zatvaraju u 20 sati, a prvi preliminarni rezultati stranačkih i koalicijskih stožera očekuju se iste večeri oko 22 sata.
