Što je "virusno opterećenje“ i zašto je opasno i za zdravstvene radnike?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U borbi protiv covida-19 medicinsko osoblje diljem svijeta plaća vrlo visoku cijenu. Tisuće zdravstvenih radnika zarazile su se virusom, a broj smrtno stradalih liječnika raste. Unatoč zaštitnim odijelima i maskama, liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici skloniji su, čini se, zarazi od ostalih, a nerijetko obole od vrlo teškog oblika bolesti.

Izravni kontakt

Stručnjaci kažu da bi razlog tomu mogla biti koncentracija virusa kojoj su bili izloženi u izravnom kontaktu s pacijentom te pojašnjavaju da se količina virusa u tijelu naziva virusnim opterećenjem, piše BBC.

Pošto virus prodre u organizam, inficira stanice i počinje se razmnožavati, stvarajući vlastite kopije. One se u idućih nekoliko dana nakupljaju i množe, pogoršavajući pacijentovo stanje.

Pretpostavlja se da je, što je veća koncentracija virusa u organizmu, oblik bolesti povezan s njom teži, a pacijent zarazniji. Nedavna istraživanja su pokazala da je virusno opterećenje u plućima bolesnika s covidom-19 veće od onog u nosnoj šupljini.

Virusno opterećenje kod pacijenta raste kako se virus razmnožava i pritom se simptomi bolesti pogoršavaju. S oporavkom pacijenta ono se postupno smanjuje. Dakle, praćenje virusnog opterećenja može nam dati korisnu indiciju o ozbiljnosti i prognozi bolesti.

I znanstvenici s Oxforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome, ali da čvrstog dokaza za to još nema. Liječnici i medicinske sestre najčešće su u vrlo bliskom kontaktu s teško zaraženim pacijentima koji u svojem organizmu nose velike količine virusa, što znači da su izloženi njegovim vrlo visokim dozama.

Stalna izloženost

Po podacima WHO-a, pacijent podvrgnut operativnom zahvatu u kineskom Wuhanu, zarazio je 14 zdravstvenih radnika i prije nego što je prvi put dobio temperaturu.

Još uvijek nije poznato u kolikoj mjeri stalna izloženost virusu može utjecati na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa.

No podaci WHO-a, prikupljeni nakon epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine ukazuju na to da se u 21 posto slučajeva radilo o medicinskim radnicima. U slučaju covida-19 između četiri i 12 posto potvrđenih slučajeva zaraze odnosilo se na zdravstvene radnike.

Slični se obrasci pojavljuju i kod osoblja koje njeguje pacijente s covidom-19.

"Imunosni sustav jedne osobe, čak i ako je ona zdrava, suočava se s velikim poteškoćama u borbi s virusima", kaže prof. Wendy Barclay s Odjela za zarazne bolesti londonskoga Imperial Collegea

"Količina virusa koja uspije prodrijeti u vaš organizam gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunosnog sustava vašeg tijela. Ako primjerice zarazite laboratorijske životinje različitim dozama virusa, vidjet ćete da će one životinje koje se zaraze visokom dozom virusa postati najbolesnije", kazala je, prenosi Hina.