Što je zajedničko trenutnim prosvjedima u više zemalja?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U posljednjih nekoliko tjedana, masovni prosvjedi su izbili u više zemalja, od Libanona preko Španjolske do Čilea. Svi su oni različiti i imaju različite uzroke, prosvjednici se vode različitima metodama i imaju različite ciljeve. Ali, nameće se pitanje koje su to teme koje ih povezuju.

Slični razlozi

Iako se udaljeni tisućama kilometara, prosvjedi su počeli iz sličnih razloga u nekoliko zemalja, a ima primjera gdje su jedni crpili inspiraciju od drugih o tome kako organizirati i unaprijediti ciljeve, piše BBC u tekstu u kojem donosi pregled pitanja koja su zajednička i pokušava dati odgovor na to što spaja ljude koji odluče izaći na ulice.

Nejednakost je jedan od prvih razloga izbijanja prosvjeda. Mnogi od onih koji prosvjeduju su ljudi koji se dugo osjećaju isključenima iz bogatstva svoje zemlje. U nekoliko slučajeva porast cijena ključnih usluga pokazao se kao konačni pokretač.

Demonstracije su počele u Ekvadoru ovog mjeseca kada je vlada objavila da ukida višedesetljetne subvencije na gorivo u sklopu smanjenja javne potrošnje dogovorene s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Promjena je dovela do naglog rasta cijena goriva, zbog čega su se mnogi žalili da nemaju sredstava da priušte imati vozilo. Domorodne grupe su strahovale da će ta mjera rezultirati povećanim troškovima javnog prijevoza i hrane i da će njihove ruralne zajednice biti najteže pogođene.

Vlada popustila

Prosvjednici su blokirali autoceste, napali parlament i sukobili se sa sigurnosnim snagama jer su zahtijevali ukidanje štednje i vraćanje subvencija na gorivo. Vlada je pristala na zahtjeve demonstranata nakon nekoliko dana masovnih prosvjeda i prosvjedi su privedeni kraju.

Povećanje cijena prijevoza izazvalo je prosvjede i u Čileu. Vlada je okrivila povećanje troškove energenata i slabljenje valute za svoju odluku da poskupi karate za gradske autobuse i metro, ali prosvjednici navode da je ovo samo kap koja je prelila čašu.

Tijekom sukoba između demonstranata i sigurnosnih snaga u petak navečer, predsjednik Sebastián Piñera snimljen je kako jede u vrhunskom talijanskom restoranu koji se nalazi u luksuznom kvartu. Neki kažu da je ovo najbolji znak jaza između čileanske političke elite i ljudi na ulicama.

Čile je jedna od najbogatijih zemalja Južne Amerike, ali i jedna od najmanje jednakih - ima najgoru razinu jednakosti dohotka od 36 zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Izljev ljutnje

Kao i u Ekvadoru, vlada je povukla svoju odluku u pokušaju da smiri proteste. Ali su se oni svejedno nastavili, rastući i dobivajući nove dimenzije.

''Ovo nije samo protest zbog povećanja cijena karata metroa. Ovo je izljev ljutnje nakon godina ugnjetavanja koji je pogodilo uglavnom najsiromašnije'', rekao je jedan student koji je sudjelovao u prosvjedima.

Libanon je poprište sličnih nemire nakon što je vlada objavila plan za oporezivanje WhatsApp poziva. Ovo je potaklo prosvjede diljem zemlje, a ljudi su izašli na ulice zbog ekonomskih problema, nejednakosti i korupcije.

Zbog enormnog povećanja dugova, vlada pokušava provesti ekonomske reforme kako bi osigurala paket pomoći međunarodnih donatora. Ali mnogi obični ljudi kažu da su pogođeni mjerama ekonomske politike zemlje i za svoje probleme krive loše upravljanje zemljom.

''Ovdje smo zbog svega''

''Nismo ovdje zbog WhatsAppa. Ovdje smo zbog svega: zbog povećanja cijene goriva, hrane, kruha, ma, svega'', rekao je Abdullah, prosvjednik u Bejrutu.

Kao drugi razlog globalnih prosvjeda, BBC navodi korupciju. Tvrdnje da je vlada korumpirana u središtu je nekoliko protesta i usko su povezane s problemom nejednakosti.

U Libanonu, demonstranti tvrde da, dok oni trpe ekonomsku krizu, čelnici zemlje koriste se svojim položajima moći da bi se obogatili na ilegalne načine.

''Vidio sam puno stvari u životu, ali nikada nisam vidio da je jedna vlada toliko korumpirana kao ova u Libanonu'', rekao je 50-godišnji prosvjednik Rabab.

Vlada je u ponedjeljak odobrila paket reformi, uključujući smanjenje plata političara, u nastojanju da smiri prosvjede.

Promašaj

Ljudi u Iraku također pozivaju na okončanje političkog sustava za koji kažu da je potpuni promašaj. Jedna od glavnih zamjerki je način na koji se vlada imenuju na osnovu sektaških ili etničkih kvota, a ne na osnovu zasluga, odnosno podobni, a ne sposobni bivaju birani na upravljačke položaje.

Prosvjednici tvrde da je to omogućilo liderima da zloupotrebljavaju javna sredstva kako bi nagradili sebe i svoje sljedbenike, dok većina građana nema koristi od toga.

Protesti protiv korupcije vlasti održani su i u Egiptu. Rijetke demonstracije u septembru potaknute su pozivom Mohameda Alija, egipatskog biznismena koji živi u samonametnutom egzilu u Španjolskoj, koji je optužio predsjednika Abdela Fattaha al-Sisija i vojsku za korupciju.

Njegove tvrdnje da su Sisi i njegova vlada zloupotrebljavali sredstva uzrokovali su žestoku reakciju mnogih Egipćana koji su sve nezadovoljniji mjerama štednje.

Nepostojanje političke slobode

Treći razlog i zajednička tema prosvjeda je nepostojanje političke slobode, navodi BBC.

U nekim zemljama demonstranti su bijesni zbog političkih sistema u kojima se osjećaju zarobljeni.

Demonstracije u Hong Kongu počele su ovog ljeta zbog prijedloga zakona koji bi omogućio izručenje osumnjičenih za kriminalna djela kontinentalnoj Kini u određenim okolnostima. Hong Kong je dio Kine, ali tu ljudi uživaju posebne slobode i postoji dubok osjećaj straha da Peking želi ostvariti veću kontrolu.

Poput prosvjednika u Čileu i Libanu, masovno okupljanje u Hong Kongu dovelo je do povlačenja kontroverznog zakona, ali sami protesti su se nastavili. Demonstranti sada žele potpunu univerzalnu biračku zaštitu, nezavisnu istragu navodne policijske brutalnosti i amnestiju za demonstrante koji su uhapšeni.

Taktika

Njihova taktika nadahnula je političke aktiviste na drugom kraju svijeta. Stotine hiljada ljudi okupilo se u Barceloni kako bi izrazili bijes zbog zatvorskih kazni izrečenih katalonskim liderima i separatistima. Separatisti su osuđeni 14. listopada zbog pobune protiv vlasti zbog njihove uloge u održavanju referenduma 2017. koji su zabranili špannolski sudovi i naknadnog proglašenja nezavisnosti.

Ubrzo nakon izricanja kazne, ljudi u Barceloni dobili su poruku na popularnoj šifriranoj aplikaciji za razmjenu poruka koja im je poručila da idu na aerodrom El Prat, oponašajući taktiku koju su koristili hongkonški demonstranti.

Dok su se kretali prema aerodromu, grupa mladih je uzvikivala: "Idemo u Hong Kong", navodi se u izvještajima lokalnih medija.

Katalonski demonstranti također su distribuirali letke napravljene u Hong Kongu na kojima su upute kako se demonstranti mogu zaštititi od policijskog vodenog topa i suzavca, piše BBC.