Svaki dan šest osoba izgubilo život pokušavajući preći Sredozemno more

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stopa smrtnih slučajeva izbjeglica i migranata koji su preko Sredozemnog mora pokušali doći do Europe alarmantna je u 2018. godini, a najnoviji izvještaj "Putevi očajnika", koji je danas objavila Agencija za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR), potvrđuje da je u prosjeku šest osoba izgubilo život svaki dan prošle godine.

Sredstva za operacije traganja i spašavanja su smanjena, čime je Mediteran postao najsmrtonosniji pomorski prijelaz na svijetu, imajući u vidu činjenicu da je 2.275 ljudi poginulo ili nestalo prelazeći Mediteran u 2018. godini, usprkos velikom padu broja dolazaka na europske obale, a u Europu je stiglo 139.300 izbjeglica i migranata, što je najniži broj u pet godina.

Spašavanje života nije politika

''Spašavanje života na moru nije izbor niti pitanje politike, već prastara obaveza'', kazao je visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi, dodajući da se tragedije mogu zaustaviti tako što će svi imati hrabrosti i viziju da gledaju dalje od sljedećeg broda i usvoje dugoročni pristup zasnovan na regionalnoj suradnji, koji ljudski život i dostojanstvo stavlja u središte.

Izvještaj ukazuje na to da je uslijed promjena u politici u nekim europskim državama došlo do brojnih incidenata u kojima je veliki broj ljudi danima ostao na moru, čekajući dozvolu za pristajanje, brodovi nevladinih organizacija i njihove posade suočili su se sa sve većim ograničenjima u operacijama traganja i spašavanja.

Na putevima iz Libije u Europu, jedna osoba je umrla na moru za svakih 14 koji su stigli u Europu, što je nagli porast u odnosu na 2017. godinu, dok je više hiljada ljudi vraćeno u Libiju, gdje su se suočavali sa strašnim uvjetima u centrima za pritvor.

Putovanje iz noćne more

Za mnoge, dolazak u Europu bio je posljednja stanica putovanja iz noćne more na kojem su se suočili s mučenjem, silovanjem i seksualnim napadima, te prijetnjom da će biti oteti i zadržani za otkupninu te države moraju poduzeti hitne mjere, smatra UNHCR, za ukidanje mreža krijumčara i dovesti počinitelje tih zločina pred lice pravde.

Usprkos političkom zastoju u napretku s regionalnim pristupom spašavanja i iskrcavanja na moru, nekoliko država se obavezalo na preseljenje ljudi spašenih na srednjem Mediteranu što je potencijalna osnova za predvidljivo i trajno rješenje, dok su države obećale tisuće mjesta za preseljenje da bi se evakuirale izbjeglice iz Libije.

Izvještaj

Izvještaj UNHCR-a naglašava da je prvi put u posljednjih nekoliko godina Španjolska postala primarna točka ulaska u Europu gdje je 8.000 ljudi stiglo kopnom, uz dodatnih 54.800 ljudi koji su uspješno prešli preko opasnog zapadnog Mediterana, ali kao rezultat toga broj poginulih u zapadnom Mediteranu gotovo se učetverostručio s 202 u 2017. na 777 u prošloj godini.

U Italiju je 2018. godine stiglo 23.400 izbjeglica i migranata, što je pet puta manje u odnosu na prethodnu godinu. U Grčku je morem stigao sličan broj ljudi, oko 32.500, u usporedbi s 30.000 u 2017. godini, ali je došlo do skoro trostrukog povećanja broja ljudi koji su stigli preko njezine kopnene granice s Turskom.

U drugim dijelovima Europe, Bosna i Hercegovina je zabilježila 24.000 dolazaka izbjeglica i migranata, koji su prolazili kroz zapadni Balkan. Cipar je prihvatio nekoliko brodova koji su prevozili sirijske izbjeglice iz Libanona, dok je u Veliku Britaniju pristigao mali broj ljudi iz Francuske krajem godine.