Švedska otkrila kako smanjiti broj nesreća na cestama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Žrtve u prometu diljem svijeta su visoke, čak i u razvijenim zemljama, čemu posebno pridonosi nepažljiva vožnja i vožnja u pijanom stanju, ali i uslijed dugotrajne vožnje, te zbog naleta na pješake.

Sasvim novi način kako bi se broj žrtava mogao smanjiti otkrili su u Švedskoj. U dva najveća grada ove zemlje, u Stockholmu i Gothenburgu, žrtve u prometu općenito gledano nisu se povećavale u posljednjih pet godina, i to unatoč tome što se u tom razdoblju stalno povećavao automobilski promet. Broj teško ozlijeđenih i poginulih u prometnim nesrećama diljem ove zemlje čak se i smanjio za otprilike dvije trećine otkako su predstavnici vlasti prije dva desetljeća počeli drugačije promišljati ovaj problem.

Anders Lie, stručnjak za promet u Švedskoj upravi za transport, kaže da su u njegovoj zemlji uspjeli učiniti ceste sigurnijima tako što su prometu pristupili nekonvencionalno; manje se fokusirajući na smanjenje broja prometnih nesreća, a više na smanjenje broja žrtava.

"Ljudi će uvijek raditi greške", kaže Lie. Pa je zato neophodno da se prometni zakoni i infrastruktura oblikuju tako da se na umu imaju upravo te pogreške. Primjerice, u SAD-u ljudi često hodaju ili voze bicikle uz automobile koji pritom voze dopuštenih 70 kilometara na sat, kaže Lie.

A zapravo bi u takvim zonama bolje bilo ograničenje brzine od 40 kilometara na sat, dodaje čime zapravo citira rezultate istraživanja koje je provela Švedska uprava za transport u suradnji s Europskim programom za procjenu novih automobila, s vladom, potrošačima, automoto klubovima koji testiraju vozila i sjedala na standarde sigurnosti. Rizik da će automobil koji vozi između 30 i 40 kilometara na sat ubiti pješaka, jako je "jako mala". Riječ je o brzini koja je prihvatljiva za naseljeno područje. On kaže i to da bi brzina po gradu trebala biti ograničena na 50 kilometara na sat, a na glavnim prometnicama 80 kilometara na sat. Razne države i gradovi SAD-a rade na planovima kojima bi ceste doveli na višu razinu ili primijenili zakonske standarde, sve imajući za cilj povećanje sigurnosti u prometu.

Prošlog mjeseca američka Nacionalna uprava za sigurnost prometa na autocestama izvijestila je Kongres da pokreće istraživanje o prometnim nesrećama.

Švedska vlada je u međuvremenu postavila dugoročni cilj o nula žrtava u prometu, odnosno od 220 žrtava godišnje do 2020. godine, što bi značilo 13 posto manje u odnosu na 253 žrtava iz 2017. To bi značilo manje od jedne žrtve dnevno, što je značajno smanjenje u odnosu na nešto više od dvije žrtve iz 1990. godine, prenosi Express.hr.

U Švedskoj su primijenili mnoge strategije, jednostavne, ali znanstveno utemeljene: smanjenje dopuštene brzine, oštriji zakoni za pijane vozače, rigoroznije obrazovanje vozača. Službenici su se uvjerili da je promjena pravila na cestama učinkovitija od pokušavanja promjene ponašanja vozača. Švedska je puno investirala u ograde uz ceste, što smanjuje mogućnost frontalnih sudara, i u kružne tokove što eliminira nesreće tipične za prometna križanja. Lie je rekao da se na autocestama i brzim cestama, na kojima su dodali ograde, a na kojima ranije nije bilo ničega, broj žrtava smanjio za 80 posto. Švedska je natjerala i proizvođače automobila da ugrađuju određene sigurnosne sustave.
Među ostalim tu su automatsko kočenje, koje registrira objekt ispred sebe i počinje kočiti unatoč tome što vozač nije reagirao, kao i automatske pomoćnike za držanje u traku, koji sprečava vijuganje automobila kontrolirajući upravljač. Takvi sustavi ne sprečavaju uvijek pogreške, ali uvelike smanjuju njihov utjecaj. Jedan od najvećih uzroka pogrešaka u vožnji, u Švedskoj, ali i drugdje, ujedno je i među najtežima za ispraviti ga.

Švedska je nedavno zabranila upotrebu mobilnih telefona u vožnji, odnosno, zahtijevajući od vozača da koriste, ako baš moraju, aparate pomoću kojih im obje ruke ostaju slobodne. No, Lie od te mjere ne očekuje preveliki učinak u smanjenju broja žrtava uslijed nepažljive vožnje, jednako kao što regulatorne mjere i tehnološka poboljšanja nisu imale poseban učinak niti drugdje. Dodatna sigurnosna pitanja nesumnjivo će rasti kako na cestama bude sve više automobila bez vozača, što se predviđa za skoru budućnost, iako će autonomni automobili po svoj prilici biti sigurniji i manje podložni pogreškama u vožnji nego automobili kojima upravljaju ljudi. Zasad Lie smatra da bi se nadležne službe trebale baviti troškovima na mjere kojima bi se što sigurnijima činile ceste kojima dominiraju ljudski vozači.

"Morate u proračun uzeti jeste li spremni potrošiti onoliko koliko morate kako biste već danas eliminirali sudare", kazao je. "Ako želite broj sudara svesti na nulu, onda će iznosi koje ćete potrošiti biti vrlo, vrlo visoki."