Tko su Huti i zašto napadaju brodove na Crvenom moru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

SAD i Velika Britanija su zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru provele velike zračne udare na ciljeve u Jemenu. Huti su pobunjenička supina koju podupire Iran i koja kontrolira velik dio Jemena. Američki predsjednik Joe Biden je kazao da su američka i britanska vojska, uz potporu Australije, Bahreina, Kanade i Nizozemske, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta.

Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sustavi protuzračne obrane i skladišta oružja.

Zašto Huti napadaju brodove na Crvenom moru?

Napadi Huta su započeli nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. listopada. Hutiji su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu, piše BBC.

U studenom su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Njihovi napadi na Crvenom su se između studenog i prosinca povećali za 500%. Postali su tako velika prijetnja da su velike brodarske kompanije prestale s aktivnostima u regiji, piše Index.

Gotovo 15% globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije. Velike brodske tvrtke, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora.

Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cijene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima opskrbe. SAD je optužio Iran da je upleten u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru.

Tko su Huti?

Huti su naoružana skupina iz jemenske šijitske muslimanske manjine. Ime su dobili po osnivaču pokreta, Husseinu al Houthiju. Skupina je formirana 1990-ih, a borila se protiv, kako su smatrali, korupcije tadašnjeg predsjednika Alija Abdullaha Saleha.

Saleh je, uz potporu vojske Saudijske Arabije, pokušao je 2003. eliminirati Hutije, ali bez uspjeha. Huti vode građanski rat protiv jemenske vlade od 2014. Vladu je poduprla koalicija arapskih zemalja predvođena Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. 

Huti se, zajedno s Hamasom i Hezbolahom, deklariraju kao dio osovine otpora koju Iran vodi protiv Izraela, SAD-a i šireg Zapada.

Tko podržava Hute?

Pobunjeničkoj skupini Hutija uzor je šijitska oružana skupina u Libanonu, Hezbolah, koja im od 2014. pruža podršku i obuku. Njihov saveznik je i Iran, s obzirom da im je Saudijska Arabija zajednički neprijatelj. Postoji sumnja da Iran opskrbljuje Hutije oružjem i da im dostavlja važne obavještajne informacije koji im omogućuju da napadaju brodove u Crvenom moru.

"Znamo da je Iran uključen u planiranje operacija protiv komercijalnih brodova u Crvenom moru. To je u skladu s dugoročnom materijalnom potporom Irana i ohrabrivanjem destabilizirajućih akcija Hutija u regiji", rekla je Adrienne Watson, glasnogovornica Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson.

Iran pak negira umiješanost u napade na Crvenom moru. Huti su od početka rata u Gazi ispalili balističke projektile i dronove prema Izraelu. U slučaju da ih je Iran opskrbio oružjem, to bi značilo da je prekršio UN-ov embargo na oružje. Iran je, naravno, to negirao. 

Koliki dio Jemena kontroliraju Huti?

Službena vlada Jemena je Predsjedničko vijeće na koje je predsjednik Abdrabbuh Mansour Hadi prenio svoje ovlasti u travnju 2022. Međutim, sjedište vlade je u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, nakon što je Hadi tamo pobjegao 2015. godine.

Većina jemenskog stanovništva živi u područjima pod kontrolom Hutija. Osim Sane i sjevera Jemena, Hutiji kontroliraju i obalu Crvenog mora. Skupina na tom području prikuplja poreze i tiska novac. Vijeće sigurnosti UN-a navodi da su Huti do 2010. imali između 100.000 i 120.000 sljedbenika koje čine naoružani vojnici i nenaoružani pristaše.