Tko vlada Venezuelom?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemačka, Francuska i Španjolska pozvale su u subotu predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da u roku osam dana raspiše izbore, inače će oporbenog vođu Juana Guaida priznati za privremenog šefa države.

Maduro se ne želi povući s vlasti nakon spornih izbora prošle godine, unatoč jačanju pritiska oporbe i međunarodne zajednice.

"Venezuelski narod mora moći slobodno donijeti odluku o svojoj budućnosti", napisao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na Twitteru, na tragu sličnih izjava njemačke i španjolske vlade.

"Ako se izbori ne najave u idućih osam dana, spremni smo priznati Juana Guaidu kao privremenog predsjednika", rekla je glasnogovornica njemačke vlade Martina Fietz.

"Ne želimo postaviti ili ukloniti vladu, želimo demokraciju i slobodne izbore u Venezueli", izjavio je španjolski premijer Pedro Sanchez.

Potpora oporbi

SAD i nekoliko zemalja Latinske Amerike te Albanija već su dali potporu venezuelskoj oporbi.

Dužnosnici EU nisu otvoreno priznali Guaida, nego su također pozvali da se održe demokratski izbori.

Potporu Maduru izrazili su njegovi saveznici Rusija, Iran, Turska, Kuba, Bolivija i Nikaragva.

U međuvremenu, Guaido je najavio da ima plan u "tri točke" za okončanje Madurova režima.

"Kraj uzurpatorske vlade, uspostava prijelazne vlade i sazivanje novih izbora", rekao je 35-godišnji Guaido, dosadašnji predsjednik parlamenta, u razgovoru za La Stampu od subote.

Guaido je pozvao vojsku da promijeni stranu i okrene leđa Maduru, dodajući da će vojni časnici koji su sudjelovali u represiji dobiti amnestiju.

Tko je kreirao kaos u Venezueli

Teško se oteti dojmu da kaos u Venezueli doista ima veze s vanjskih utjecajem.

Hugo Chavez je nacionalizirao dobar dio venezuelanske naftne industrije, a američke su kompanije izgubile desetke milijardi dolara. No, kad jednima smrkne, drugima osvane, pa je tako najjača ruska državna naftna tvrtka Rosnjeft uletjela u prazni prostor i dobila 30-godišnju koncesiju za bušenje nafte u Venezueli na nalazištima Patao-i-Mehilones.

Naoružanje

Rusija je dala 17 milijardi kredita Venezueli, od čega 6 milijardi za naftne poslove, koje joj Venezuela još nije ni počela vraćati. Ruski mediji tako pišu da se dug dijeli ovako: 3 milijarde dolara ruskoj državi, a druge 3 milijarde dolara Rosnjeftu.

Dobar dio kredita odnosi se i na kupnju ruskog naoružanja jer je Venezuela počela otkazivati američko i naručivati rusko oružje - tenkove, zrakoplove, proturaketne sustave, a Rusi su sagradili i pogone za izradu venezuelanskog kalašnjikova.

Banke

Osim toga, jake ruske banke VTB i Gazprombank ušle su na tamošnje tržište i danas kontroliraju više od 25 posto tamošnjeg financijskog tržišta. Rusija, osim toga, pomaže Venezueli u krizi, pa su tone i tone pšenice, ulja i maslaca te još nekih osnovnih prehrambenih proizvoda stizali u Venezuelu da se pokriju strašne nestašice koje su pogodile zemlju, nakon što su im Amerikanci i zemlje regije uvele gospodarske sankcije.

No, kako pišu moskovske Vedomosti, najveći dug imaju prema Kini - 20 milijardi dolara. Tako da i svjetski čimbenici imaju svoje prste i interese u venezuelanskoj krizi, koja bi mogla povući zemlju u sukobe neviđenih razmjera.