Tko, zašto, i protiv koga ratuje u Sudanu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Eskalacija nemira u Sudanu zabrinula je cijeli svijet. Riječ je o jednoj od najsiromašnijih zemalja na globusu, u kojoj 46 milijuna ljudi živi s prosječnim godišnjim prihodom od 750 dolara po stanovniku. Samo im je još falio novi sukob u kojemu je u par dana poginulo oko dvije stotine ljudi, a ranjenici se broje tisućama.

U kaosu se posvuda šire masovne pljačke, paleži, nestašice struje i hrane, medicinskih potrepština. Zračni napadi i granatiranje posebno su se intenzivirali u dijelovima glavnog grada Kartuma i njegovog bratskog grada Omdurmana. Zadnje vijesti govore o napadu na veleposlanika EU-a, Irca Aidana O‘Haru, kojemu je provaljeno u dom u sudanskoj prijestolnici, piše Slobodna dalmacija.

Tko je protiv koga u Sudanu?

Od svrgavanja bivšega lidera zemlje Omara al-Bašira i državnog udara 2021. Sudanom upravlja vijeće generala, kompleksna vojna hunta. U njemu su dva čovjeka koja su u središtu aktualnoga sukoba: riječ je o generalu Abdelu Fatahu al-Burhanu, šefu oružanih snaga i formalnom šefu zemlje, te njegovu zamjeniku i vođi paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF-a), generalu Muhamedu Hamdanu Dagalu. Nekadašnji saveznici u vojnom puču u međuvremenu su postali ljuti neprijatelji: glože se oko vlasti i smjera kojim zemlja ide. General Dagalo sad tvrdi kako je puč 2021. bio pogreška te sebe i RSF predstavlja vojskom na strani naroda kojega je izdala elita iz Kartuma. Najsporniji moment u razilaženju dvojice nekadašnjih pučista je plan za uključivanje paravojnog RSF-a od preko 100.000 vojnika u redovnu vojsku, te pitanje tko bi onda vodio nove vojne snage.

Što žele Snage za brzu podršku (RSF)?

RSF je osnovan davne 2013. godine i vuče korijene iz zloglasne milicije Janjaweed koja se davno brutalno borila protiv pobunjenika u Darfuru, gdje su bili optuženi za brojne ratne zločine i etničko čišćenje. Od te borbene skupine general Dagalo je s vremenom izgradio moćnu vojnu silu koja je čak svojedobno intervenirala u sukobima u Jemenu i Libiji. Baš poput ruske privatne vojske Wagner, razvili su i vlastite gospodarske interese kroz kontrolu nekih sudanskih rudnika zlata. RSF je u više navrata optužen za kršenje ljudskih prava, uključujući masakr nad 120 prosvjednika u lipnju 2019.

Zašto je nasilje izbilo baš sad?

Antagonizmi su eksplodirali nakon više dana napetosti i nakon što su pripadnici RSF-a prošli tjedan strateški raspoređeni diljem Sudana, što je redovna vojska doživjela kao prijetnju i pripremu za napad. U subotu je u sukobu ispaljen prvi metak za kojega se još ne zna čiji je bio, ali se sad radi razjašnjenja toga misterija svakodnevno ispali na tisuće novih. Obje strane nastoje zaposjesti kritičnu infrastrukturu u urbanim područjima, pa su brojni civili kolateralne žrtve.

Sukobi su zahvatili i primorski grad Port Sudan na Crvenom moru te istočne regije na granicama s Etiopijom i Eritrejom. Puca se i u ratom razorenoj regiji Darfur, gdje su napadnuti i neki objekti Ujedinjenih naroda.

Gdje je najviše stradalih?

Najviše građana je poginulo kad su sudanske zračne snage izvele avionske napade na glavni grad koji broji više od šest milijuna ljudi. Paravojne snage RSF-a generala Dagala uvukle su se duboko u gradska središta. U nedjelju je došlo do kratkotrajnog sporazumnog primirja kako bi se civilima omogućilo da pobjegnu iz područja borbi.

Što svijet radi na obuzdavanju sukoba?

Sudan je država s raskošnom poviješću vojnih udara i obračuna. Sukob je razbuktao stare strahove međunarodne zajednice da će borbe rapidno pogoršati ionako žive političke turbulencije i uvući u sukob susjedne države. I Al-Burhan i Dagalo uspostavili su bliske veze sa saveznicima u Saudijskoj Arabiji i UAE-ma: sudanske trupe izdvojene iz vojske i RSF-a borile su se uz koaliciju predvođenu Saudijskom Arabijom u dugotrajnom ratu u Jemenu. Egipat, još jedna regionalna sila, također ima duboke veze sa sudanskom vojskom.

Zapadni diplomati godinama pokušavaju poticati povratak civilne vlasti u Sudanu, ali uzalud. Sad očajnički nastoje privoljeti dvojicu zavađenih generala na međusobni razgovor: UK, SAD i EU pozvali su na hitan prekid vatre. U mirovno posredništvo spremni su krenuti i lideri Kenije, Južnog Sudana i Džibutija, ali nijedan avion trenutno ne leti u Kartum.

Može li vjera smiriti sukobe?

Muslimanski vjerski kalendar mogao bi odigrati mirovnu ulogu, ali je pitanje koliko trajnu. Borbe su izbile u zadnjem tjednu svetog muslimanskog mjeseca ramazana, a ove sedmice je Ramazanski bajram kojim se obilježava kraj mjeseca posta. Stanovnici Sudana ne mogu izaći iz skloništa kupiti hranu i druge potrepštine za vjersko slavlje, pa će to svakako pojačati pritisak za makar privremenu obustavu borbi.