U 2021. zabilježen rekordan broj povratnika iz dijaspore u Hrvatsku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U 2021. zabilježen rekordan broj povratnika iz dijaspore u Hrvatsku, a mediji su ti koji bi mogli više doprinijeti prikazivanju Hrvatske kao zemlje prilika, zaključeno je na okruglom stolu koji je organiziran na temu „POVRATAK U DOMOVINU – Izazovi povratnika i useljenika pri povratku u domovinu“.

Okrugli stol se održao u prostorijama humanitarne udruge „fra Mladen Hrkać“ u Zagrebu, u partnerstvu s Udrugom IPU – Iseljenici, povratnici i useljenici.

Pokretanje inicijativa

Koliko je važno iznova i svakodnevno otvarati pitanja izazova i problematike iseljeništva u odnosu s domovinom, najbolje dokazuje prisustvo više od 30 predstavnika različitih institucija i udruženja, među kojima je bio i značajan broja povratnika i useljenika. Jačanje povjerenja i dijaloga s domovinom u privatnom je i profesionalnom interesu svakog od njih te su u više navrata istaknuli kako treba pokretati što veći broj konkretnih inicijativa s tim ciljem, piše dijaspora.hr.

U uvodnom dijelu govorile su: Ivanka Kunštić, voditeljica Ureda dobrodošlice Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ruža Studer, predsjednica Udruge iseljenika, povratnika i useljenika te profesorica Duška Rosenberg sa Sveučilišta u Londonu.

Istaknuto je da se iz godine u godinu ulažu sve veći napori te provode konkretne politike u jačanju i povezivanju iseljeništva s domovinom, što rezultira i sve većim brojem povrataka. U 2021. godini, prema podacima Središnjeg državnog ureda Hrvata izvan RH, zabilježen je rekordan broj povratnika – čak 10.622 osobe, od čega je najveći broj njih zabilježen iz Savezne Republike Njemačke, prenosi dijaspora.hr.

Mediji imaju veliku ulogu

Govornici smatraju da mediji trebaju imati puno veću ulogu u prezentaciji Hrvatske kao zemlje prilika i potencijala, jer trenutačno u većini slučajeva u prezentaciji domovine i dalje puno više prostora posvećuju problemima i negativnim primjerima različitih praksi. Prostor za napredak vide i u digitalizaciji koja bi doprinijela dostupnosti i boljoj vidljivosti informacija koje se odnose na tehnička pitanja kao što su upisi u vrtiće i škole, zapošljavanje, učenje jezika i slična pitanja jer ta pitanja su dio početnih koraka osoba koje pokazuju interes za povratkom.

U drugom dijelu sudionici su izrazili veliko zadovoljstvo što tema suradnje iseljeništva i domovine dolazi u sve veći fokus jer prostora za unaprjeđenje uvijek ima, iako je evidentno da je suradnja sve konkretnija i bolja iz godine u godinu.

Povratnici iz zemalja Južne Amerike ustvrdili su da Hrvatsku vide isključivo kao zemlju prilika pri čemu je normalno da u toj isto zemlji postoje i određeni problemi. No, nijedan problem ne smatraju tako velikim i krucijalnim da bi poželjeli otići natrag. Neki od njih istaknuli su da diljem svijeta živi tisuće Hrvata koji su veliki stručnjaci u svojim područjima te da bi prema svima njima trebali biti puno otvoreniji kako bi svojim znanjem i iskustvom dodatno ojačali potencijal koji Hrvatska već sad ima. Nadalje, mnogi sudionici događaja kroz raspravu su naglasili da se u planiranju i strategiji poticanja useljavanja i povratka treba voditi računa o tome da se perspektive i potrebe razlikuju ovisno o tome iz koje zemlje se planira eventualni dolazak u Hrvatsku, tj. koja je zemlja iseljenja.