Tekst članka se nastavlja ispod banera
Stvari oko političke krize u Venezueli se odvijaju velikom brzinom. Dok izabrani predsjednik ove zemlje Nicolas Maduro poziva narod da po svaku cijenu pruža otpor pokušaju "državnog udara imperijalističkih snaga", lider opozicije Juan Guaido, kojeg Maduro nazivao "lutkom", uz podršku koju mu pružaju Zapadne zemlje, ne odustaje od tvrdnji kako ima pravo u upravljanje tom zemljom.
Vrlo je jasno kakoe Sjedinjene Američke Države (SAD) žele u "najkraćem periodu riješiti Madura", a za ostvarivanje tog cilja na raspolaganju su im ekonomski, vojni, politički i svaki drugi pritisci.
Do događaja koji već sedam dana Venezuelu drže na naslovnicama svjetskih medija, došlo je nakon što je predsjednik Nicolas Maduro u maju prošle godine izabran na drugi predsjednički mandat, te 10. siječnja ove godine i službeno prisegnuo.
Predsjednik Nacionalnog parlamenta Venezuele Juan Guaido, koji kontrolira opoziciju u toj zemlji, je manje od dva tjedna nakon Madurovog polaganja prisege, točnije 23. siječnja sebe proglasio "predsjednikom zemlje" te položio prisegu. Guaido je izjavio kako opozicija bojkotira izbore, te da je Maduro, iako je osvojio 68 posto glasova, izgubio legitimitet.
Maduro je nakon toga izjavio kako je suočen s državnim udarom koji je pripremio SAD, te da zbog toga prekida odnose s tom zemljom. Maduro je također, diplomatima u veleposlanstvu SAD-a u Caracasu dao rok od 72 sata da napuste zemlju, među kojima je jedan dio njih u spomenutom roku i napustio Venezuelu.
Američka administracija je u vrlo kratkom periodu priznala Guaidoa kao privremenog predsjednika Venezuele. SAD-u su se pridružile i Australija, Kanada, Kolumbija, Peru, Ekvador, Paragvaj, Brazil, Čile, Panama, Argentina, Kostarika i Gvatemala. S druge strane, lideri Turske, Meksika, Rusije, Kube, Kine i Bolivije su poručili kako Maduro treba ostati na čelu Venezuele.
SAD je cijelom svijetu uputio poruku da "odabere svoju stranu", iz Europe su stigle poruke podrške Guaidou, te pozivi Maduru da se "povuče".
Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Španjolska su 26. siječnja dale ultimatum Maduru da u roku od osam dana raspiše nove izbore, u protivno će i one pružiti podršku Juanu Guaidou. Poruka i Europske unije bila je u kontekstu raspisivanja izbora u ovoj zemlji.
SAD se želi "što prije riješiti Madura"
Do kraja ultimatuma koji su dale europske zemlje ostalo je još svega tri dana, a kakva sudbina očekuje Venezuelu još uvijek je neizvjesno. Nicolas Maduro poziva narod da po svaku cijenu pruža otpor pokušaju "državnog udara imperijalističkih snaga", dok lider opozicije Juan Guaido, uz podršku koju mu pružaju zemlje Zapadna, ne odustaje od tvrdnji kako ima pravo u upravljanju ovom zemljom.
U ovakvim okolnostima vrlo je teško pretpostaviti što očekuje Venezuelu u narednom periodu. Činjenica da se Guaido proglasio šefom države, da je administracija Donalda Trumpa odmah podržala ovaj korak, te da su mnoge zemlje pratile SAD u vrlo kratkom periodu, pojačava dojam da je riječ o jednom akcijskom planu koji je ranije isplaniran.
Postalo je vrlo jasno da se SAD želi u "najkraćem periodu riješiti Madura", a za ostvarivanje tog cilja na raspolaganju su mu ekonomski, vojni, politički i svaki drugi pritisci.
Najupečatljivija metoda koju Washington primjenjuje u ovakvoj situacije je formiranje ekonomskog obruča, koji vremenom sužava. SAD u dugoročne sankcije prema Venezueli nije uključivao i trgovinu naftom. No, nedavno objavljene sankcije Washingtona uvrstile su i venezuelanske naftne kompanije PDVSA i Citgo, što se shvaća kao vrlo snažan ekonomski udarac na vlast Madura.
Ekonomski analitičari ukazuju da se dobar dio gotovine kompanije PDVSA nalazi u američkim bankama. Uvrštavanjem ove kompanije na sankcijsku listu Washingtona pokazuje da će novčani tokovi Venezuele biti znatno narušeni. Očekuje da bi ovim sankcijama moglo biti blokirano čak sedam milijardi dolara.
Washington, koji želi suziti obruč oko Madura, ima za cilj da kontrolu nad venezuelanskim računima u američkim bankama preda Guaidou, te na taj način vrši ekonomski pritisak na Madura. Predsjednik Maduro, koji je nastavio sa socijalnom politikom iz razdoblja prethodnog lidera Huga Chaveza, mogao bi pasti u vrlo tešku ekonomsku situaciju, a tome će posebno doprinijeti činjenica da će morati smanjiti pomoć siromašnima.
Odluka Washingtona da kontrolu nad prihodima od nafte uzme od Madura i preda Guaidou, te da uvede sankcije naftnim kompanijama iz ove zemlje, smatra se najvećim ekonomskim potezom Bijele kuće u kontekstu vršenja pritiska na Madura.
Moguća vojna intervencija, vojska je odana Maduru
Jedna od mjera koju bi se američka administracije mogla iskoristiti "kako bi se riješila Madura" je i vojna intervencija. Iz Bijele kuće je navedeno kako su sve mogućnosti na stolu, iz čega se može razumjeti da je vojna intervencija posljednji mogućnost na koju će Washington računati.
Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost John Bolton na konferenciji za novinare pojavio s bilježnicom, koju je zabilježio jedan od fotoreporter, a na kojoj je pisalo "5.000 vojnika u Kolumbiju". "Propust" Boltona u svjetskim medijima je prokomentiran kao jedan od poteza koji planira SAD, odnosno da slanjem vojnika u susjednu Kolumbiju poslati vojsku kao svojevrsno upozorenje Maduru.
Američki senator Lindsey Graham je također, kazao kako je tijekom sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom bilo govora o mogućnosti korištenja vojne intervencije u Venezueli.
Jasno je da SAD, umjesto da koristi vlastitu vojsku, procjenjuje mogućnost državnog udara koji bi izvele venezuelanske snage sigurnosti. Američki mediji su čak objavili da je Trump u jesen 2017. godine održao tajne sastanke s bivšim zapovjednicima venezuelanske vojske u kontekstu vojnog udara u ovoj zemlji.
Međutim, izuzev nižih grupa u venezuelanskoj vojsci, nisu se pojavili neki veći protivnici predsjednika te zemlje. Prema trenutnoj situaciji vojska je odana Maduru. Ovakva slika stanju u venezuelanskoj vojsci, smatra se bitnim faktorom u daljnjem toku događanja u Venezueli.
Također, jedan od bitnih faktora koji može biti presudan u budućnosti Venezuele, jeste i nivo političke podrške koju će Maduro dobiti od međunarodne zajednice. Maduro je dobio podršku Rusije, Kine i Irana, zemalja koje su veliki protivnici SAD-a. No, podrška spomenutih zemalja mogu se promijeniti u ovisnosti od ekonomskih koraka koji budu napravljeni u Venezueli.
Stručnjaci navode kako je neophodno sačekati i vidjeti koji će to biti naredni koraci u kontekstu američkog plana za Venezuelu. Svakako je za očekivati da će Washington pojačati pritisak i stegnuti ekonomski obruč oko Madura. To bi svakako dovelo do pogoršanja humanitarnih uvjeta poput nestašice hrane i lijekova u zemlji, a samim time i povećanja ljudi koji će napustiti tu zemlju.
Mogući scenariji
Jedan od najstrašnijih scenarija za Venezuelu bio bi transformacija političke krize u unutarnji sukob. U slučaju da Trumpova administracija odabere vojnu intervenciju ili da to učini uz pomoć okolnih zemalja može dovesti Venezuelu do krvavog procesa. Također, u slučaju da SAD bude poticao opoziciju Venezuele ili grupe u vojsci koje su protiv Maudra na oružanu borbu i vojnu intervenciju, to bi ponovo za ovo zemlju moglo značiti krvave rezultate.
Međutim, ove mogućnosti su trenutno scenarij koji se smatraju posljednjim koracima u Venezueli. Razlog toga je činjenica da prilično visoka politička napetost do sada nije prerasla u sukob. Pozitivnom se smatra i činjenica da ni na prosvjedima pristaša Madura i Guaida nije dolazilo do ozbiljnih incidenata.
Drugi scenarij kojim bi se mogla riješiti kriza u Venezueli je razvijanje formule kojom bi Maduro okončao krizu uspostavljanjem dijaloga s američkom administracijom. Navodi se kako bi Maduro mogao napraviti određene ustupke u kontekstu napuštanja zemlja, ako bi zauzvrat dobio vlast koja bio mogla nastaviti njegovu politiku.
Ovakav rasplet događanja u Venezueli koji se naziva "dostojanstvenim izlazom", smatra se mogućim scenarijem s malom vjerojatnošću.
Ono što je trenutna stvarnost jeste da se Maduro, kao izabrani predsjednik koji ima sve državne ovlasti, suprotstavio samoproglašenom predsjedniku i lideru opozicije. Maduro je ranije izjavio kako se Guaidovo samoproglašenje za predsjednika zemlje kosi sa ustavom i svim zakonima, te da se njegovim slučajem treba pozabaviti pravosuđe. Glavni tužitelj ove zemlje je 29. siječnja, zatražio od Vrhovnog suda da Guaidou zabrani napuštanje zemlje i zamrzne njegovu imovinu, za što je spomenuti sud i dao odobrenje.
Mogherini: Venezuelanske vlasti moraju odmah osloboditi strane novinare
Venezuelanske vlasti moraju odmah osloboditi trojicu uhićenih stranih novinara i njihovog vozača, izjavila je u četvrtak šefica europske diplomacije.
''Upućujem jasan poziv da se oslobode vaše kolege u Caracasu'', izjavila je novinarima vanjskopolitička šefica EU Federica Mogherini, nakon sastanka ministara obrane članica EU u Bukureštu.
''Čvrsto vjerujemo da novinari trebaju biti u stanju da obavljaju svoje dužnosti, odgovornosti i svoj rad'', izjavila je Mogherini.
Novinari su tijekom hapšenja u srijedu radili za španjolsku novinsku agenciju EFE i izvještavali o naporima opozicije da svrgne venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura uz američku podršku, prenosi Reuters.
