Više sukoba, više novca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Što više problema i sukoba, to više novca, ključni je nalaz izvještaja Stokholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

U izvještaju objavljenom danas, ističe se da se u svijetu troše rekordne svote na vojsku, a da su glavni razlozi inflacija, rat u Ukrajini i američka utrka u naoružavanju s Kinom.

Najveći godišnji skok

U prošloj godini je zabilježen skok od 3,7 posto u izdacima za obranu, što je najveći godišnji skok od kada se evidentiraju ovi podaci, prenosi Tanjug pisanje Deutche Wellea.

"Bez obzira funkcioniraju li ekonomije bolje ili lošije od očekivanog, vojska dobiva više financijskih sredstava nego ranijih godina, zapravo više nego ikad ranije u prošlosti", kaže istraživač SIPRI Nan Tian, jedan od autora izvještaja.

U izvještaju se navodi da članice NATO svake godine, još od 2014., kada je Rusija anektirala Krim, troše sve više na vojsku i sustav obrane.

Ipak, iako je ukupna svota izdvojena u svijetu za vojne potrebe u prošloj godini prešla magična dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi eura), udio BDP utrošenog na obranu pao je za 0,1 posto.

Brojne zemlje su u proteklih desetak godina počele trošiti bitno više na vojsku, recimo Kina (63 posto više), Indija (47 posto), Izrael (26 posto), ali je i u tim zemljama opao postotak ukupnog BDP-a namijenjen obrani.

Amerika usamljena

To znači da ekonomski rast nadjačava rast troškova vojske, a tome treba dodati da veliki dio povećanih troškova otpada na inflaciju.

U izvještaju SIPRI se navodi da su, kao i uvijek, Sjedinjene Američke Države usamljene na vrhu i prošle godine su izdvojile 877 milijardi dolara na vojsku, što je skoro 40 posto svjetske potrošnje za obranu.

Gledano u odnosu na ukupnu ekonomiju SAD, to je manje izdvajanje iz BDP nego prije deset godina, a naročito je manje nego u vrijeme Hladnog rata, kada je oko 10 posto BDP trošeno na obranu.

Prema riječima Nana Tiana, ta ogromna ulaganja u vojsku ipak pružaju mogućnost Washingtonu da pokazuje moć i "šire utjecaj po ostatku svijeta".

Na drugom mjestu je Kina s 292 milijarde dolara, ali bez obzira na značajno manja izdvajanja, mnogi američki analitičari upozoravaju da je Kina ozbiljan konkurent po vojnoj sili, zbog čega SAD moraju još više trošiti.