Tekst članka se nastavlja ispod banera
Wikileaks stranica koju je pokrenuo Julian Assange i na kojoj je vremenom objavio tisuće povjerljivih dokumenata, od filmske industrije do američke nacionalne sigurnosti i ratova - godinama izaziva podjeljena mišljenja u javnosti.
Za svoje pristaše, Wikileaks je web-mjesto za zviždače i ključni alat u razotkrivanju tajni koje bi vlade i tvrtke radije skrivale.
Ali za one koji su svoje povjerljive dokumente odjednom pronašli na webu dostupne javnosti, Wikileaks je za njih provorazredna opasnost.
Američka vlada tvrdila je da je objava povjerljivih dokumenata na Wikileaksu - koji su otkrili informacije o ratovima u Iraku i Afganistanu - otišla toliko daleko da je ugrozila živote njihovih vojnika, službenika i samih američkih građana.
Evo nekoliko curenja informacija koja su dospjela na naslovnice diljem svijeta.
Ubijanje civila u Iraku
Wikileaks je 2010. objavio video iz američkog vojnog helikoptera koji prikazuje ubijanje civila u Bagdadu u Iraku.
Glas u videu pozvao je pilote da ih "sve zapale", a na pojedince na ulici pucano je iz helikoptera. Kada je kombi stigao na lice mjesta po ranjene, i na njega je pucano.
Reutersov fotograf Namir Noor-Eldeen i njegov pomoćnik Saeed Chmagh ubijeni su u napadu.
Obavještajna služba američke vojske
Wikileaks je objavio stotine tisuća dokumenata koje je otkrila bivša obavještajna analitičarka američke vojske Chelsea Manning.
Dokumenti koji se odnose na rat u Afganistanu otkrili su kako je američka vojska ubila stotine civila u neprijavljenim incidentima.
Daljnji dokumenti iz rata u Iraku otkrili su da je ubijeno 66.000 civila - više nego što je ranije objavljeno. Dokumenti su također pokazali da su iračke snage mučile zatvorenike.
Među procurjelim podacima bilo je više od 250.000 poruka koje su poslali američki diplomati. Otkrili su da su SAD željele prikupiti "biografske i biometrijske" podatke - uključujući skeniranje šarenice, uzorke DNK i otiske prstiju - ključnih dužnosnika u UN-u.
9/11 poruke dojavljivača
Wikileaks je objavio oko 573.000 presretnutih dojavnih poruka poslanih tijekom terorističkih napada u Sjedinjenim Državama 11. rujna.
Poruke uključuju obitelji koje provjeravaju svoje voljene i vladine službe koje reagiraju na napade.
"Predsjednik je preusmjeren, neće se vratiti u Washington, ali nije siguran kamo će ići", stoji u jednoj poruci.
E-mailovi demokrata
Wikileaks je uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. objavio tisuće hakiranih e-mailova s adrese šefa kampanje Hillary Clinton, Johna Podeste.
U e-porukama Podesta je nazvao izbornog protukandidata Bernieja Sandersa "ludom" jer je kritizirao Pariški sporazum o klimatskim promjenama. E-poruke su također sugerirale da je CNN-ov suradnik dojavio Clintonovoj kampanji o pitanju koje će biti postavljeno tijekom debate koju je domaćin emitirao.
Vrijeme curenja dovelo je do optužbi da Wikileaks namjerno pokušava diskreditirati Hillary Clinton.
Stranica je također objavila informacije koje su procurile s Yahoo računa e-pošte republikanke Sarah Palin 2008.
Članovi Britanske nacionalne stranke
Wikileaks je 2008. godine objavio imena, adrese i kontakt informacije više od 13.000 članova Britanske nacionalne stranke.
Manifest ove političke stranke predložio je zabranu imigracije iz muslimanskih zemalja i poticanje nekih stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva da se vrate u "zemlje svog etničkog podrijetla".
Hakiranje Sony Picturesa
Curenje više od 170.000 e-mailova i 20.000 dokumenata iz filmskog studija Sony Pictures objavljeno je na Wikileaksu 2015. godine.
Zabavna tvrtka pretrpjela je kibernetički napad tjednima prije objavljivanja Intervjua, filma koji je ismijavao Sjevernu Koreju.
Pročitajte još
E-poruke su otkrile da su glumice Jennifer Lawrence i Amy Adams dobile niži honorar od svojih muških kolega u filmu Američka prevara.
Bilo je i poruka producenata i direktora koji su vrijeđali slavne osobe poput Angeline Jolie.
Leonardo DiCaprio nazvan je "vrijednim prezira" jer je odbio ulogu u filmu Sony Picturesa.
Assange je rekao da su e-poruke bile u javnom interesu jer pokazuju unutarnji rad multinacionalne kompanije i da su "u središtu geopolitičkog sukoba".
