Zašto Irska više nije obećana zemlja? Sve više Hrvata se vraća kući

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana.

Stambena kriza 

U toj zemlji danas živi tek oko 16 do 17 tisuća hrvatskih državljana, odnosno samo polovica hrvatskih iseljenika od njih oko 34 tisuće, koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj, piše Večernji list i usput napominju kako u Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća.

Pročitajte još

Ured za Hrvate: Za projekte iseljeničkih organizacija 1, 2 milijuna eura

Veliki problem Irske je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora.

I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla.

O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana.

Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih hrvatskih državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku.

Problem sigurnosti

Hrvatski veleposlanik u Dublinu, dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.

Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013.

U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 hrvatskih državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312.

Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin.

"U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400-500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu", navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio hrvatskih državljana vratio u Hrvatsku.

Irski identitet 

Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Hrvatske kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana.

Od ljudi iz Hrvatske u Irskoj Večernji doznaje da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana.

U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.

Vidiš drži da uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti.

Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama, piše Večernji list.