Zašto se arapske zemlje ne bore protiv terorista ISIL-a?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki predsjednik Barack Obama na Bliski istok šalje elitne jedinice. Britanski avioni nedavno su se pridružili francuskim u bombardiranju terorističkih meta diljem Sirije, piše CNN. Čak i Njemačka, koja zbog raznih ugovora potpisanih nakon Drugog svjetskog rata ne smije ratovati na stranom tlu, sve više povećava svoju aktivnost. Naravno, tu su i Rusi koji od rujna neumorno bombardiraju mete u Siriji, prenosi Index.hr.

I dok brojne zapadne zemlje sve više povećavaju svoju aktivnost, arapske zemlje, koje su geografski mnogo bliže, čini se da svoju aktivnost u Siriji smanjuju. Tako su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati svoje djelovanje protiv ISIL-a sveli na jednu akciju mjesečno. Bahrein je svoje akcije zaustavio ove jeseni, a Jordan još u kolovozu.

Jemen je puno zanimljiviji i važniji arapskim zemljama

Jedan od glavnih odgovora leži u situaciji u Jemenu koji je postao mjesto sukoba dvije najveće regionalne sile, Saudijske Arabije i Irana.

Religijska razmimoilaženja glavni su razlog dugogodišnjeg neprijateljstva ove dvije zemlje. Iran uglavnom nastanjuju muslimani šiiti dok u većini ostalih zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, glavninu stanovništva čine muslimani suniti. Naravno da se u takvom okruženju svaki potez Irana
gleda s krajnjom sumnjom.

Nakon što su pobunjenici koje Iran podupire zauzele Sanu, glavni grad Jemena, Saudijska Arabija pokrenula je zračne napade s namjerom da suzbije pobunjenike u Jemenu. Napadima
su se pridružili Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati. Rat koji vodi protiv Jemene u potpunosti je zaokupio Saudijsku Arabiju i borbu protiv ISIL-a stavio u drugi plan.

Jordan je nakon incidenta u kojem je jordanski pilot živ spaljen od strane ISIL-ovaca u nekoliko navrata žestoko udario po teroristima Islamske države. Međutim, njihovi su se
napadi u potpunosti prorijedili. Jedan od razloga je situacija u Jemenu, ali važan je razlog strah od osvete ISIL-a na domaćem teritoriju. ISIL ne postoji samo u Siriji i Iraku već je prilično jak i u svim ostalim arapskim zemljama kao što su Saudijska Arabija, Kuvajt, Libanon i Jordan. Tako da Jordan stoji po strani dijelom zato jer želi minimalizirati rizike od eventualnih osvetničkih terorističkih napada koji bi destabilizirali zemlju.

ISIL smatraju problemom Irana

Zapravo, arapske zemlje dugo su vremena smatrale ISIL isključivo problemom Irana. Naime, najveći saveznici Irana u regiji su Irak i Sirija, dvije zemlje najviše pogođene stvaranjem Islamske države. S druge strane, Iran većinom čine šiiti koji su češća meta ISIL-ovcima.

Postavlja se pitanje je li moguća veća intervencija arapskih zemalja protiv ISIL-a koja bi uključivala i kopneni napad na džihadiste. Ako je vjerovati stručnjacima, to je teško moguće.

Naime, nijedna zemlja ne želi preuzeti rizik slanja trupa u Siriju, a ni Assad ne bi gledao blagonaklono na takve pokušaje.

"Važno je kod intervencije imati podršku centralnih vlasti ili barem vojske u zemlji, a to uključuje podršku vojske Bashara al Assada. Njega svi vide kao nekoga s kim je nemoguće surađivati", kaže Ghadi Sary, stručnjak za Bliski istok.