BiH nespremna za borbu protiv ekstremizma

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako međunarodni partneri upozoravaju da bh. institucije nisu u dovoljnoj mjeri spremne da se suoče s problemima prevencije nasilnog ekstremizma, malo je urađeno da se ovaj problem riješi.

Situacija se dodatno pogoršala nakon što je iznenada ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH dao Fahrudin Radončić, lider SBB-a, a kako je sam objasnio, pakistanski migranti su jedan od ključnih razloga.

25 službenika

Posljednja u nizu kritika na račun bh. institucija došla je od State departmenta, koji je u zadnjem izvještaju o opasnosti od terorizma u BiH, iako je pohvalio zemlju za partnerstvo u antiterorističkoj koaliciji, ustvrdio da u Ministarstvu sigurnosti nema dovoljno napora da se radi na ovom problemu.

Navedena je i primjedba da "ne postoji adekvatno vođstvo Ministarstva sigurnosti, usljed čega dolazi do međupersonalnih i interagencijskih sukobljavanja, što sprečava punu suradnju".

"Iako je postignuto malo napretka u rehabilitiranju i deradikalizaciji, razne nevladine grupe, Međuvjersko vijeće i pojedinačni vjerski lideri su uložili značajan napor da se spriječi teroristička radikalizacija i regrutovanje", istaknuto je. 

Kao problem je navedeno i to što na slučajevima sprečavanja terorizma radi samo 25 službenika, a naglašeno je i da nema političke volje da se poveća broj pripadnika u Antiterorističkoj jedinici SIPA, unatoč nacrtu zakona koji, kako je naglašeno, u parlamentu stoji od 2017.

Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, kaže za "Nezavisne" da važeća strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma nije donijela zadovoljavajuće rezultate.

"Strategije moraju biti urađene na osnovu stvarnih potreba sa terena i kao takve moraju biti rezultat multidisciplinarnog tima. U tom pravcu naša studija 'Putnici u Siriju - kriminološka i sigurnosna analiza povratnika s posebnim osvrtom na povratnike sa sirijskog ratišta' daje niz preporuka koje mogu poslužiti kao alat praktičarima u različitim sigurnosnim agencijama, ali i kreatorima politika za podršku rješavanja pitanja u vezi s povratnicima iz Sirije", kaže on, pišu Nezavisne.

Društvene mreže

Kržalić tvrdi da je potrebno raditi više u zajednicama u koje su se vratili povratnici sa stranih ratišta na programima reintegracije, kao i na zakonskoj regulativi koja bi zabranila i kažnjavala aktivnosti koje vode vjerskom, etnonacionalističkom, odnosno separatističkom ekstremizmu.

"Jedna od mjera odnosi se i na izradu strateških dokumenata: strategiju i programe protiv radikalizacije, ekstremizma i terorizma moraju osmisliti timovi s multidisciplinarnim sposobnostima, uključujući kriminaliste, kriminologe, sociologe, psihologe, vjerske vođe i učenjake iz oblasti sigurnosti", naglašava on.

Kržalić kaže da rezultati koje je pokazala njihova studija ukazuju da je deradikalizacija u BiH, ne samo moguća, već realno ostvariva te da podaci iz razgovora sa 11 povratnika sa stranih ratišta iz devet obitelji pokazuju da su ti ljudi spremni dobrovoljno sudjelovati u programima reintegracije, a da generalno imaju pozitivno mišljenje o nemuslimanima.

"Oni nisu samci i vrlo mladi zasnivaju obitelji. Ne smatraju se kao prijetanja po zajednicu niti smatraju da ih se građani boje. Većina ih ima negativno iskustvo iz Sirije, njih šest od 11 poznaje rad na računaru, komuniciraju s ljudima putem e-maila i većina koristi društvenu mrežu Facebook. Gaje osjećaj pripadnosti u zajednicama u kojima žive", zaključuje Kržalić.