Dora Bilić
Imoćanka preko Maoče završila u ISIL-ovom kampu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Imoćanka Dora Bilić i njezina petogodišnja kćerka žive u kampu Islamske države El-Hol na sjeveroistoku Sirije, u kojem su većina maloljetnici, piše Slobodna Dalmacija.
List je o Bilić, koja je 2012. godina završila na teritoriji pod kontrolom Islamske države, pisao i u veljači ove godine kada je tridesetdvogodišnja Zagrpčanka imotskih korijena viđena u Bagzu, selu na sirijsko-iračkoj granici, koje je u to doba bilo jedino uporište ISIL-a, piše Srna.
Pročitajte još
Sve do sada se nije znalo je li živa i je li stigla do nekog od kampova u koje se smjestilo 70.000 ljudi nakon sloma Islamske države.
Slobodna Dalmacija navodi da je i tada dobila informaciju od jedne državljanke BiH koja je ispričala da njezina sestra i Dora nisu u istim kampovima u Sriji, ali da redovno komuniciraju.
''Ona mi je i prenijela informaciju da je Dora u `El-Holu`. Upoznale su se u Raki, gdje su im obitelji živjele u blizini'', rekla je sestra državljanke BiH.
Prema pisanju Slobodne Dalmacije s Dorom bi trebala biti i njezina kćerka, djevojčica od pet-šest godina, koju je dobila u braku sa Senadom Avdićem Čađom.
Oni su se upoznali nakon što je Dora okončala školovanje u Londonu i završila u vehabijskoj zajednici u Gornjoj Maoči kod Brčkog, ubrzo vjenčali i prije sedam godina preko Sandžaka i Turske domogli se Sirije. Avdić je poginuo u Raki tijekom jednog granatiranja 2014. godine.
Dora Bilić nije jedina državljanka Hrvatske koja je završila u kalifatu. Prema izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije za 2018. godinu, tamo je boravilo ukupno sedam osoba koje su imale hrvatsku putovnicu, od čega dva muškarca i pet žena.
U izvještaju, objavljenom u lipnju, nije naveden njihov identitet, već da su obje muške osobe smrtno stradale u borbama na strani Islamske države, dok se neke od žena nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji.
Prema podacima UN, čak dvije trećine izbjeglica u kampu čine mlađi od 18 godina, dok su 27 posto žene. Ističu da im je otežan pristup pitkoj vodi i zdravstvenoj zaštiti.
