Ispovijest francuskog džihadiste koji je osuđen zbog ratovanja u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ja sam preko kontakta iz Afganistana ušao u BiH. Trebao sam ići u Mostar, ali smo prvo došli blizu Sarajeva, u Pazarić. Onda mi je on kazao kako treba ići u Mostar. Onda me odveo u Zenicu, u jedan kamp. Poslije toga sam bio u Tomislavgradu. Tu sam boravio neko vrijeme, ali su nam onda rekli kako hrvatska i bošnjačka strana više nisu zajedno i kako ne možemo proći jer je hrvatska vojska blokirala prolaze. Onda me pozvao kontakt iz Pazarića i rekao mi da ću se morati vratiti u Francusku i da čekam dok ne nađu rješenje da me integriraju u neku od jedinica, kad se situacija malo smiri''.

Ojačati um i vjeru

Priča to za Radio Slobodna Europa David Vallat, Francuz alžirskog porijekla koji je kao tinejdžer prihvatio islam. Jedan je od stranih boraca koji su tijekom rata 1992-1995. bili u Bosni i Hercegovini.

Nakon prvog boravka, u BiH se želio vratiti poslije obuke za džihadiste u Afganistanu, ali to više nije bilo moguće. Govorio je o ratu u BiH, obukama u Afganistanu i Pakistanu, vezi s terorističkom organizacijom "Naoružana alžirska grupa" u Francuskoj, selefizmu i putu k radikalizmu i ekstremizmu. On je prvi Francuz osuđen za džihad i vezu s terorizmom i čovjek koji danas pokušava svojim primjerom pomoći mladima koji su se sreli s oblicima radikalnih ideologija. Prvi put se javnosti obratio nakon napada na magazin Charlie Hebdo, smatrajući da je važno da kroz svoju priču govori o problemu radikalizma.

''Ja sam se jako plašio dok sam bio u BiH, zato su mi kazali da se ne mogu opet takav vratiti, ako hoću biti pravi borac, moram proći obuku u Afganistanu, moram ojačati svoj um i svoju vjeru, sve to kako bih postao pravi komandos, rekli su mi, kako bih možda bio vođa, zapovjednik jedinice...'', kaže Vallat.

Razlika između bosanskih i stranih boraca

Navodi kako je u Afganistanu učio kako postati pravi borac.

''Zato sam htio ići u Bosnu opet i boriti se nakon što sam učvrstio moju ideologiju. Nisam se više plašio'', rekao je.

Kaže kako je u BiH susretao strane borce.

''Bilo je boraca iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta, Alžira, Jemena i nekih drugih zemalja. Svi su pričali kako žele ići da se bore, kako jedva čekaju. Od njih sam dobio neke knjige i rekli su mi da moram prihvatiti ideologiju, inače neću moći ratovati. Rekli su mi da ako umrem na Allahovom putu, onda sam šehid i idem i raj. Zapravo, mi kao muslimani i ne umiremo, čeka nas drugi život, ahiret, on je važniji, ovo je dunjaluk, prolazan. Tako je nestajao strah, jer kad prihvatite to, kad u to vjerujete čvrsto, nije vas strah. Nije vas briga hoćete li umrijeti. Još nešto je bitno da znate, velika je razlika bila kod bosanskih boraca muslimana i stranih boraca, nas koji smo došli. Domaći borci su se borili da prežive rat, a mi... mi smo se borili da poginemo. Htjeli smo da umremo kao šehidi'', rekao je.

Vallat je osuđen zbog veze s ''Naoružanom alžirskom grupom'', ali i zbog odlaska u BiH i zbog mog boravka u Pakistanu, Afganistanu...

Odnos s Bogom

''Meni su poslije objasnili da su suci i tužitelji odlučili da me treba zatvoriti odmah jer ako me puste, nikad me više neće vidjeti. Mislili su da ću pobjeći negdje. U zatvoru sam bio četiri godine'', rekao je.

Kaže kako je već na samom početku služenja kazne, počeo uviđati neke moje greške.

''Prvo sam bio uvjeren da će me francuska policija mučiti ili ubiti. Ali to se nije desilo. Tretirali su me kao ljudsko biće'', navodi.

Kaže kako su mu i prijetili zbog njegovog mijenjanja stavova.

''Govore mi da će me ubiti, ali nije me više briga. Ne bojim se, moj odnos s Bogom mi mnogo pomaže u tome. Znam da je moja vjera jaka i da će Bog odlučiti o mojoj sudbini. I znam da ne mogu šutjeti kad je riječ o ovim stvarima, to bi značilo da pobjeđuju oni koji nisu dobri, koji ne misle ispravno. Znam jer sam bio jedan od njih onda kad sam ’90-ih bio u Bosni'', rekao je.

Imat ćete rat opet

Kaže kako je upoznat s činjenicom da u Sarajevu ima nekoliko objekata u koje su investirali Saudijci – od džamija i tržnih centara do kulturno-obrazovnih programa.

''Da, oni grade džamije, i u svakoj toj džamiji je biblioteka, i u svakoj toj biblioteci su knjige u kojima piše da – ako imate prijatelja Židova ili katolika, nećete ići u džennet. Šta će biti ako veći broj ljudi prihvati ideologiju u zemlji kakva je Bosna. Imat ćete rat opet za nekoliko godina. Znate, kad se jednom desi rat, ljudi koji su sudjelovali u njemu, nikako ne žele da se takvo nešto ponovi. Onaj tko zna šta je rat, tko je osjetio 'miris' rata, taj ga ne želi nikad više, ne želi pomirisati to nikad više...'', rekao je, između ostalog, David Vallat za Radio Slobodna Europa.