Mlada Bosna
Prije 130 godina rođen je sarajevski atentator Gavrilo Princip
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na današnji dan prije 130 godina, 25. srpnja 1894. rođen je Gavrilo Princip, atentator koji je 1914. godine u Sarajevu ubio nadvojvodu Franju Ferdinanda, austrougarskog prijestolonasljednika.
Radilo se o jednom od najsudbonosnijih atentata u svjetskoj povijesti, koji je poslužio kao povod za Prvi svjetski rat.
Gavrilo Princip rodio se u mjestu Obljaj pokraj Bosanskog Grahova. Bosna i Hercegovinea je u vrijeme njegovog rođenja bila pod okupacijom Austro-Ugarske, no još je uvijek nominalno bila u sastavu Osmanskog Carstva.
Gavrilo Princip bio je sin poštara, jedno od devetero djece, od kojih je jedno umrlo u djetinjstvu. Njegovo zdravlje od najranije je dobi bilo problematično i patio je od tuberkuloze. U Sarajevu je pohađao Trgovačku školu.
Jedna od presudnih uloga za takav njegov postupak bila je prijateljstvo s Hrvatom Ivom Kranjčevićem koji mu je pomogao u školi, a poslije su se obojica "našli da jednako mislimo i osjećamo" iako su bili različitih nacionalnosti, što je za Principa bilo svojevrsno iznenađenje.
Za vrijeme gimnazijskog školovanja bio je isključen iz šestog razreda zbog veze s jednom učeničkom protuaustrijskom organizacijom.
Atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda izvršio je Princip u dobi od samo 19 godina, a umro je u austrougarskom zatočeništvu u Theresienstadtu 1918. godine, oko pola godine prije završetka Prvog svjetskog rata. U trenutku smrti bile su Principu 23 godine.
Kao pripadnik organizacije Mlade Bosne, ovaj mladi Srbin iz Bosne bio je zanesen idejom izdvajanja svih južnih Slavena iz Austro-Ugarske monarhije.
U lipnju 1914. godine Dragutin Dimitrijević, šef obavještajne službe u srpskoj vojsci i čelnik terorističke organizacije Crna ruka, poslao je tri čovjeka - Gavrila Principa, Trifka Grabeža i Nedeljka Čabrinovića u Sarajevo da izvrše atentat.
Bilo je to 28. lipnja 1914. godine. Prvi zavjerenik Muhamed Mehmedbašić, koji je stajao ispred zgrade Austro-mađarske banke, nije pucao kada je naišlo vozilo. Kasnije na suđenju izjavio je kako je ispred njega stajao policajac te se bojao da će ga uhititi prije nego što ispali hitac.
Naredni atentator bio je Nedeljko Čabrinović. Oko 10:15 sati bacio je bombu na nadvojvodino vozilo. Međutim, vozač, koji je vidio kako nešto leti prema vozilu, je ubrzao te je bomba eksplodirala ispod kotača narednog automobila.
Tada su ozbiljno ranjene dvije osobe koje su se nalazile u automobilu iza vojvodinog - Eric von Merizzi i grof Boos-Waldeck. Šrapneli bombe pogodili su i desetak promatrača.
Nakon što je bacio bombu Čabrinović je progutao cijanid i skočio u rijeku Miljacku. Međutim četiri čovjeka su ga slijedila (među kojima i dva detektiva) i uspjeli su ga uhvatiti. Otrov nije djelovao pa je odveden u policijsku stanicu.
Nakon službenog primanja u Gradskoj vijećnici nadvojvoda se interesirao za osobe ranjene u atentatu. Kada su mu rekli da se još nalaze u bolnici inzistirao je da ih posjeti.
Kako bi bio što sigurniji da će nadvojvoda stići do bolnice Oskar Potiorek (koji je bio odgovoran za sigurnost kraljevskog para) odlučio je zaobići gradsko središte, ali je to zaboravio reći vozaču koji je u ulici Franje Josipa skrenuo desno. U to vrijeme na uglu je stajao Gavrilo Princip.
Potiorek je tada shvatio da vozač ide krivim putem rekavši: "Što je ovo? Ovo je krivi put!" Vozač je zakočio i krenuo unazad. Kako je to radio sporo Princip je imao vremena izvući pištolj i ispaliti nekoliko hitaca. Nadvojvoda je pogođen u vrat, a nadvojvotkinja u abdomen.
Principov metak presjekao je vratnu žilu nadvojvode, ali je on prije nego što će izgubiti svijest uspio povikati: "Sofija, draga moja! Sofija, draga moja! Nemoj umrijeti! Preživi zbog naše djece!" Vozač ih je odvezao u Konak, guvernerovu rezidenciju, ali iako su oboje bili živi kada su stigli do Konaka ubrzo su podlegli ranama.
Nakon što je izvršio svoj cilj Princip je uperio pištolj u sebe. Međutim čovjek koji je primijetio što je Princip učinio uhvatio ga je za desnu ruku i spriječio ga u pokušaju samoubojstva. Ubrzo su stigla i dva policajca koja su uhitila Principa. Nakon saslušanja Princip i Čabrinović su osuđeni na po 20 godina zatvora.
Atentat na Franju Ferdinanda, austro-ugarskog prijestolonasljednika i njegovu trudnu suprugu Sofiju, vojvotkinju od Höchenberga, poznat kao Sarajevski atentat, austrijsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska iskoristili su kao razlog za preventivni rat protiv Srbije koji je bio povod za Prvi svjetski rat, a kasnije i raspad Austro-Ugarske monarhije.
