SOA: Od terorističkog napada nije izuzeta ni Hrvatska

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javno godišnje izvješće koje je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila za razdoblje od lipnja 2016. do danas, pokazuje da od terorističkog napada, ali ni od kibernetičkih prijetnji nije izuzeta ni Hrvatska, čije jugoistočno susjedstvo i dalje obilježava nestabilnost.

"Republika Hrvatska nije među prioritetnim metama islamističkih terorističkih skupina. Ipak, kao i za bilo koju drugu europsku državu, ne može se isključiti mogućnost terorističkg napada i na hrvatskom tlu", stoji u izvješću koje je SOA u četvrtak objavila na internetskim stranicama.

SOA navodi u izvješću da će kao i za ostatak Europe, terorizam povezan s ISIL-om i Al Qaidom, ostati jedna od najznačajnijih prijetnji sigurnosti hrvatskih građana.

Terorističke skupine kontinuirano pozivaju svoje simpatizere i članove na izvođenje terorističkih napada na europskom tlu se, pri čemu se, uz veliki domet i male troškove, koriste društvenim mrežama, promidžbenim video snimcima i digitalnim časopisima, navodi SOA.

Tkz. ISIL je ranije pozivao svoje pristaše na dolazak u Siriju i uključivanje u borbe, dok ih danas poziva na samostalno počinjenje terorističkih napada na europskom tlu.

Takve poruke su, objašnjava se u izvješću, razlog niza terorističkih napada u Europi koje su počinili tzv. vukovi samotnjaci, tj. osobe koje nisu bile izravno povezane s terorističkim skupinama i koje je stoga vrlo teško otkriti prije počinjenja terorističkog čina.

Očekuje se nastavak trenda individualnih napada

SOA navodi kako se može očekivati da će se trend individualnih napada nastaviti i biti dominantan način počinjenja terorističkih napada.

S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje, navodi SOA.

Ipak, upozorava, postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke prijetnje za cijelu jugoistočnu Europu.

Od 2016. do danas nije bilo uspješno provedenih terorističkih napada u jugoistočnom susjedstvu, ali je policijsko-sigurnosnim akcijama u više država spriječeno nekoliko planiranih napada.

Od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog salafizma.

Zbog poraza ISIL-a i velikog gubitka teritorija očekuje se i porast broja poginulih, ali i povratak boraca u matične države, što će dodatno povećati rizik od terorizma u tim državama.

Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo, od čega je njih šest imalo dvojno državljanstvo, a trenutno ih je na tom području šest, navodi SOA, koja i dalje radi na slučaju otetog i ubijenog Tomislava Salopeka.

Nestabilnost generira europski pojas nestabilnosti

Prema izvješću SOA-e, sigurnosne izazove nastavlja generirati pojas nestabilnosti oko Europe u kojem postoje brojna krizna žarišta, a koje se proteže sjevernom Afrikom i Bliskim istokom sve do srednje Azije.

To stanje prate masovne migracije ali i prijetnje u vidu terorizma, ekstremizma, proliferacije oružja za masovno uništavanje i regionalnih oružanih sukoba u Siriji, Iraku, Libiji, Jemenu i Ukrajini.

U isto vrijeme, posljedice kriznih žarišta očituju se i u porastu organiziranog kriminala i krijumčarenja ljudi, oružja i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem društvenih mreža.

Odnosi Rusije i Zapada podsjećaju na Hladni rat

U izvješću se navodi da su odnosi između Ruske Federacije i zapadnih država, narušeni nakon izbijanja krize u Ukrajini 2013. godine, nisu se značajno poboljšali, a u pojedinim elementima podsjećaju na odnose iz vremena Hladnog rata. Napetosti u odnosima preslikavaju se na druga područja, uključujući i hrvatsko okruženje.

Rusija nastoji ograničiti daljnje širenje i utjecaj NATO-a i EU-a prema istoku Europe te ojačati svoj utjecaj prema Europi. Napetosti u odnosima rezultirali su sankcijama Zapada protiv Rusije i NATO-ovom jačanju dimenzije kolektivne vojne obrane. Ukrajina je u statusu zamrznutog konflikta, a političko rješenje sukoba još je, unatoč međunarodnim diplomatskim naporima, neizvjesno.

Terorizam i dalje značajna prijetnji Europi, na jugoistoku vjerojatnost napada umjerena

Iako je ISIL zadnjih godina bio dominantan svojim dosegom i terorističkim napadima, Al Qaida je i dalje aktivna, posebno u Africi, Jemenu i središnjoj Aziji (Pakistanu) te i dalje planira napade na europske i ostale zapadne ciljeve.

Iako teroristički napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova se mogućnost ne može isključiti, navodi SOA. Dodaje pritom kako je u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka.

Masovni ulazak imigranata u Europu nastavio se, iako je priljev preko tzv. balkanske rute uvelike smanjen. Zbog brojnih uzroka migracijski pritisak prema Europi će se nastaviti, pri čemu su odredišta imigranata ponajprije razvijene države zapadne i sjeverne Europe.

SOA također navodi da sve veće oslanjanje na moderne informatičke i komunikacijske tehnologije povećava ranjivost od kibernetičkih (cyber) prijetnji.

Primjerice, sve su izraženije aktivnosti povezane s korištenjem tzv. dark weba na kojem se odvijaju brojne kriminalne transakcije uz korištenje virtualnih valuta.

Klimatske promjene također imaju sve snažnije posljedice po prirodu, gospodarstvo ali i sigurnost.

Obilježja država jugoistočnog susjedstva i dalje su slabe institucije, unutarnja politička previranja, brojna neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan gospodarski rast, korupcija i nezaposlenost.

Ekstremizam i dalje ograničen i bez potpore javnosti

Djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Hrvatskoj i dalje je bez šire potpore javnosti i vrlo je malog pokretačkog potencijala. S obzirom na malobrojnost i slabu organiziranost, potencijal pripadnika ekstremističkih skupina za izazivanje nasilja i incidenata većih razmjera je, kao i u proteklom razdoblju, ograničen, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Jedna od pojava koja utječe na jačanje ekstremizma u cijeloj Europi jest veliki priljev imigranata i izbjeglica iz većinski muslimanskih društava u europske države, no u Hrvatskoj nije zabilježen značajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski ekstremizam.

No, daljnje usložnjavane izbjegličke i migrantske krize povećava rizik rasta ekstremizma, posebice kao produžetak pojave ovakvog ekstremizma u drugim europskim državama.

SOA navodi i da ekstremni pojedinci iskorištavaju nezadovoljstvo dijela navijačkih skupina stanjem u hrvatskom sportu za izazivanje incidenata i nereda tijekom i izvan sportskih natjecanja.

Nastavljena je i pojava da pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.

U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali narušava sigurnosnu situaciju na lokalnom nivou.

Strano obavještajno djelovanje usmjereno na regionalne odnose

Obavještajno djelovanje prema Hrvatskoj zadnjih se godina intenziviralo, posebice slijedom ulaska Hrvatske u NATO i EU te sve složenijih geopolitičkih nadmetanja, pri čemu se plasiraju i lažne vijesti.

Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatsko gospodarstvo.

"Strano obavještajno djelovanje usmjereno je i na procese donošenja odluka u Republici Hrvatskoj, što ponekad uključuje i elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. „lažnih vijesti“ u javni prostor i pokušaje narušavanja međunarodnog ugleda Republike Hrvatske".

Pojedina strana obavještajna djelovanja za svoje interese nastoje iskoristiti unutarnje političke procese koji se tiču zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj.

U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva.

I Hrvatska meta je pokušaja prikupljanja podataka u kibernetičkom prostoru

SOA navodi da je u 2016. detektirano najmanje sedam pokušaja kibernetičkih napada te vrste na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.

Pojedini mediji navode da iza tih napada stoje Kina i Rusija.

Kibernetički napadi mogu imati ozbiljne posljedice i u fizičkom svijetu, i to ne samo one financijskog karaktera, već mogu biti ugroženi i ljudski životi, upozorava SOA.

Korupcija i dalje problem

Korupcija je, pak, i dalje izražen društveni problem koji predstavlja prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju građana u demokratske institucije.

SOA pritom navodi da posebno složeni oblici korupcije imaju i svoju međunarodnu dimenziju, gdje osobe kroz složene međunarodne transakcije nastoje sakriti trag novca, a jedan od načina pranja novca, ali i utaje poreza i carine, odvija se poslovanjem preko off shore tvrtki u inozemstvu.

Također su izraženi slučajevi nelegalnog izvlačenja novca iz pravnih osoba pri čemu dio novca stečenog u kriminalnim radnjama kriminalci nastoje uložiti u legalne poslove.

Organizirani kriminal predstavlja prijetnju pri čemu je sve veća organizacijska i tehnološka složenost kriminalnih skupina, čija je suradnja sve složenija i sofisticiranija, a uočavaju se trendovi specijaliziranja kriminalnih skupina.

Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija.

Hrvatski teritorij se, navodi SOA, ponekad koristi i za skrivanje u međusobnim obračunima, a postoje slučajevi kada su se ti obračuni prenijeli i na hrvatsko tlo.

Zadnjih godina primjetan je trend da ove kriminalne skupine preuzimaju značajan udio u krijumčarenju narkotika iz Južne Amerike u Europu, uz dobru povezanost s tamošnjim kriminalnim skupinama i onima koje djeluju u Zapadnoj Europi.

Sigurnosnu prijetnju za Republiku Hrvatsku predstavlja i rizik korištenja hrvatskog teritorija za krijumčarenje oružja za masovno uništavanje, opasnih tvari te sredstava i tehnologija dvojne namjene. U rujnu 2016. godine, jedna je strana državljanka na graničnom prijelazu uhićena zbog posjedovanja radioaktivnog materijala.

SOA je od početka slučaja bila aktivna u istrazi oko porijekla i namjene radioaktivnog materijala te rekonstrukciji događaja. Brza reakcija i dobra međuresorna suradnja pokazali su spremnost Republike Hrvatske za otkrivanje mogućih provoza radioaktivnog materijala i drugih zabranjenih supstanci.

Energetska sigurnost ima značajan utjecaj na europsku i nacionalnu sigurnost

Ovisnost EU-a, pa tako i Hrvatske o uvozu plina će se nastaviti, prvenstveno zbog pada vlastite proizvodnje iscrpljivanjem izvora, postupnog smanjivanja udjela u ugljena u potrošnji te potencijalno većim potrebama zbog mogućeg rasta industrijske proizvodnje.

S obzirom na namjere EU-a za daljnjom diversifikacijom izvora i pravaca dobave, odnosno integracijom tržišta i promoviranjem tržišnih principa u trgovanju plinom, hrvatski geopolitički i prometni položaj omogućuje uključivanje u ta nastojanja, odnosno u europske tokove prirodnog plina.

Jedan od alternativnih izvora i pravaca je Južni plinski koridor za dobavu kaspijskog plina. Alternativni način je i izgradnja LNG terminala na Krku za dobavu ukapljenog plina morskim putem kao dijela širih nastojanja ojačavanja energetske sigurnosti. Na taj bi se način prirodnim plinom opskrbljivala Republika Hrvatska i države okruženja, navodi SOA.

EU potiče povezivanje plinskih sustava država srednje i jugoistočne Europe koje je izloženo rizicima energetske nesigurnosti zbog međusobne nepovezanosti i ovisnosti o jednom dobavnom pravcu, a ti rizici dodatno su izraženi zbog stanja u Ukrajini

U takvom okruženju, u jačanju europske energetske sigurnosti, plinovodni projekti na hrvatskom teritoriju još više dobivaju na značaju. U tom kontekstu je Hrvatska aktivni sudionik Inicijative triju mora koja obuhvaća članice EU srednje i istočne Europe na pravcima Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Ravnatelj SOA-e Daniel Markić naveo je u svom prvom izvješću da državnom vrhu stalno dostavljaju informacije koje su im potrebne u zaštiti nacionalnih interesa, pa su u 2016. takvih informacija dostavili oko 40% više nego 2015. godine.

"Međunarodna pozicija i ugled koje smo izgradili omogućili su nam da u 2016. godini broj informacija koje dobivamo iz međunarodne razmjene povećamo za pet puta u odnosu na 2013. godinu", navodi ravnatelj SOA-e.