Terorizam u BiH u 2020.: Suđenje povratnicima i iščekivanje nove grupe iz Sirije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trojica povratnika iz Sirije osuđena su tijekom ove godine dok suđenja još uvijek traju petorici bivših pripadnika takozvanog ISIL-a koji su u organiziranoj grupi sa ženama i djecom vraćeni u prosincu 2019. godine.

Nakon gubitka teritorije jedne od najzloglasnijih terorističkih grupa, obitelji žena i djece koje se godinama nalaze u sirijskim kampovima očekivale su njihov povratak ove godine, ali se on unatoč obećanjima i očekivanjima nije dogodio.

Alema Dolamić, čija sestra sa djecom se nalazi u jednom od sirijskih kampova, doživjela je razočarenje kada u prvoj organiziranoj grupi građana koji su krajem prosinca 2019. deportirani, unatoč ranijim informacijama koje je dobila, nije bila njena sestra.

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Dolamić navodi kako je deportiranje druge grupe građana očekivala u ožujku, no u to vrijeme pojavio se koronavirus koji je utjecao na njihov povratak.

Dolamić i druge obitelji su tijekom narednih mjeseci upućivali pismo ''svim važnijim institucijama'' tražeći obrazloženje zbog čega se ne vraćaju njihovi najbliži, ali ona kaže nikada nisu dobili odgovor.

''Svaki dan kad mi zazvoni telefon, kad primim neku poruku, uvijek očekujem, evo to je to. Netko će mi nešto javiti u pozitivnom smislu. Tako je što se tiče i ostalih roditelja. Jednostavno ne znaju više što da učine'', kaže Dolamić, dodavši kako misli da su obitelji poduzele sve što su mogle.

Krajem rujna obitelji su održale mirni prosvjed ispred zgrade Parlamenta i Vijeća ministara u Sarajevu kojim su pokušale skrenuti pažnju javnosti na problem bh. građana koji se nalaze u kampovima i zatvorima u Siriji i po nekoliko godina.

Tada je održan i sastanak sa državnim ministrom sigurnosti Selmom Cikotićem, nakon kojeg su obitelji istaknule da bi se mogao očekivati povratak jedne grupe bh. građana u narednim mjesecima.

Dolamić navodi da je bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić ranije rekao obiteljima da će učiniti sve da se organizira povratak ovih građana, ali nakon izbijanja koronavirusa, te Radončićevog odlaska sa funkcije ministra, obitelji su ''ostale visiti u zraku''.

Ona se prisjeća da je nakon sastanka sa ministrom Cikotićem bila optimistična i da je stekla utisak da će povratak bh. građana iz Sirije biti realiziran do kraja godine.

U nedavnom kontaktu sa Ministarstvom sigurnosti ona kaže da joj je rečeno da ''taj predmet predaju pred Vijeće ministara BiH''.

Složen proces repatrijacije

Iz državnog Ministarstva sigurnosti su za BIRN BiH rekli kako proces repatrijacije zahtijeva uključenje velikog broja institucija i podjelu aktivnosti i odgovornosti i da je bilo neophodno uspostaviti pravni okvir za provođenje procesa repatrijacije, ''na čemu se u proteklom periodu intenzivno radilo''.

''Proces repatrijacije naredne grupe bh. građana iz Sirije bit će proveden nakon što se uspostavi pravni okvir'', naveli su iz Ministarstva, dodajući da je dokument u fazi pripreme za usvajanje u Vijeću ministara.

''Ovoj proceduri prethodi pribavljanje neophodnih mišljenja jer dokument sadrži zaključke koji su obvezujući za sve nadležne institucije u ovom procesu'', dodali su.

Naveli su da je na ovaj proces utjecala i pandemija koronavirusa, kao i pregovori sa međunarodnim partnerima.

O broju osoba za repatrijaciju iz Ministarstva sigurnosti nisu mogli govoriti, pojasnivši da će identifikaciju provoditi i spiskove sačiniti nadležne policijske agencije u BiH u suradnji sa međunarodnim partnerima.

Na konferenciji za novinare održanoj u srijedu, 23. prosinca, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija je rekao da Ministarstvo sigurnosti ''nije dostavilo na sjednici Vijeća ministara materijal bilo kakav vezano za povratak građana iz Sirije''.

Na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara 29. prosinca nije bilo točke koja se odnosi na povratak državljana iz Sirije.

Profesor Fakulteta političkih znanosti Vlado Azinović smatra kako je važno naglasiti u javnom prostoru da malo što u procesu povratka zavisi od same BiH, zato što misli da obitelji koje čekaju svoje najbliže da se vrate nemaju punu informaciju.

Puno toga zavisi, kako pojašnjava za BIRN BiH, od međunarodnih partnera. On dodaje da su kampovi u kojima se nalaze žene na teritoriji međunarodno nepriznate države s kojom BiH nema diplomatske odnose.

Uz otežavajuće faktore zbog pandemije, prema Azinovićevom mišljenju, postoji više elemenata o kojima se u javnom prostoru ne govori, a koje je važno imati na umu, ''jer se ne radi samo o nevoljkosti BiH da primi te ljude, nego naprosto o nekom spletu međunarodnih okolnosti''.

''Postoji tu više faktora i mislim da je dosta neodgovorno i nehumano ljudima davati neke lažne nade, obećavati da će se nešto dogoditi brzo, da će se dogoditi za par tjedana, za par mjeseci, kad zapravo nitko nema jasnu indiciju o tome da li će se uopće i kada to dogoditi'', kaže Azinović.

On naglašava da BiH ni na koji način nije ohrabrivala odlazak tih ljudi u Siriju, nije poticala ni plaćala njihove odlaske, a ''sada se od BiH zbog loših odluka tih ljudi u životu očekuje da od novca svojih poreskih obveznika plaća povratak tih istih ljudi koji se nisu željeli vratiti u BiH''. Dodaje da je BiH zakonski zabranila te odlaske, a to se ipak kršilo.

''Da nije propao projekt ISIL-a, oni bi i dan danas bili u Siriji. (…) Dobar dio ovih ljudi se nikad ne bi vratio. Oni nisu ni otišli da se vrate, otišli su da se isele'', govori Azinović.

Prošle godine su prije povratka grupe građana u prosincu, iz Odsjeka za borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti navodili da se u kampovima u Siriji nalazi 50 muškaraca i isto toliko žena, ali nisu navodili koliki je ukupan broj građana odnosno djece koji se nalaze u kampovima.

Dolamić kaže kako joj nije jasno zašto je prošla godina dana, a da se nije ništa napravilo, “s obzirom da je već jedan povratak protekao bez problema”.

''Možda se ono jest nešto napravilo što se tiče neke papirologije ili nečega, ali nama je jedini cilj da vidimo da je avion sletio sa našim državljanima iz Sirije'', govori Dolamić.

Njena sestra se u jednom od sirijskih kampova nalazi već četvrtu godinu i javi se kada dobije priliku za to, jer su im zabranjeni mobiteli.

''Kad se javi više me i ne pita ima li nešto novo jer onako po njenim porukama primijetim da je izgubila čini mi se svaku nadu da će se ikada vratiti, da će se nešto poduzeti'', kaže Dolamić.

Povratnici iz Sirije u sudskim postupcima

U prvoj grupi koja je organizirano u prosincu prošle godine stigla iz Sirije u BiH bilo je sedam muškaraca, šest žena i 12 djece.

Azinović pojašnjava da je samim dolaskom žena i djece na aerodrom počela intervencija u koju su uključene socijalne službe, centri za mentalno zdravlje, kao i lokalna zajednica, ali ono što je ključno za njihovu početnu resocijalizaciju i reintegraciju su njihove uže obitelji i najbliže susjedstvo.

''U ovoj fazi je najbitnije da se te žene smire, da se tretira višestruka trauma kroz koju su prošle i one i djeca. Trenutno imamo dosta uspješnu intervenciju u tom smislu i taj proces je dugotrajan, njegov je ishod neizvjestan i on zahtijeva jednu potpunu predanost svih koji su u njega uključeni s ove naše strane'', kaže Azinović, dodavši da se radi o vrhunskim profesionalcima iz sfere socijalnog rada i psiholozima.

Sedam muškaraca koji su se vratili u prvoj organizovanoj grupi u decembru 2019., ove godine su se suočili sa pojedinačnim sudskim postupcima.

U Sudu BiH Muharem Dunić i Armen Dželko osuđeni su na po tri i po godine po sporazumu o priznanju krivnje, a u toku su postupci protiv Jasmina Keserovića, Senada Kasupovića, Emira Ališića, Milarema Berbića i Hamze Labidija koji se terete za ratovanje u Siriji.

Posljednje ovogodišnje ročište na suđenju Ališiću bilo je odgođeno zbog razmatranja sporazuma o priznanju krivnje, a BIRN-u BiH je njegova Odbrana istog dana potvrdila da je postigla sporazum sa Tužilaštvom BiH, koji će biti razmatran na ročištu početkom godine.

Određene povratnice su trebale svjedočiti u nekim od ovih predmeta, ali su umjesto toga na suđenjima čitani njihovi iskazi, budući da je vještačenjem utvrđeno kako nisu sposobne da se pojave na Sudu iz zdravstvenih razloga. BiH nije do sada procesuirala žene povratnice iz Sirije kako su to uradile neke zemlje.

Sredinom ovog mjeseca suđenje Berbiću je odgođeno zato što je stupio u štrajk glađu zbog uvjeta u pritvoru.

Državni sud je u 2020. godini pravosnažno zbog terorizma i ratovanja u Siriji, osim Dunića i Dželke, osudio i Ibru Ćufurovića na četiri godine zatvora, nakon što je sam priznao krivnju.

Za organiziranje terorističke grupe, odnosno boravka na sirijskom ratištu, Tužiteljstvo BiH sumnjiči Jahiju Vukovića, koji je nedavno iz Turske isporučen pravosuđu u BiH.

Zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu Sud BiH je do sada u 19 predmeta osudio 28 osoba na ukupno 58 godina i dva mjeseca zatvora.

Jedno suđenje za odlazak u Ukrajinu

Ove godine pred Državnim sudom izrečena je oslobađajuća presuda Gavrilu Steviću kojeg je optužnica teretila za pridruživanje paravojnim i parapolicijskim snagama u Ukrajini.

Odlaske na ratište u Ukrajini BiH ne smatra djelima terorizma poput pridruživanja ISIL-u, jer za razliku od ove terorističke grupe, vojne formacije u Ukrajini nisu u UN-u proglašene terorističkim organizacijama.

Optužnica za poticanje na terorizam

Državno tužiteljstvo je ovog mjeseca podiglo optužnicu protiv Tonija Bašića, koji se tereti da je tijekom 2020. godine, u više navrata, putem interneta javno podticao na terorističke napade, antisemitizam, rasizam, nacionalizam, kao i napade na LGBT populaciju.