Tri i pol godine zbog ratovanja u Siriji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Muharem Dunić osuđen je na tri i po godine zatvora zbog protuzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno sudjelovanja na ratištu u Siriji.

Presuda mu je izrečena nakon što je Sud prihvatio sporazum o priznanju krivice kojeg su Dunić i njegov odvjetnik sklopili sa Državnim tužiteljstvom, objavio je BIRN.

Presudom, koju je izrekla sutkinja za prethodno saslušanje Dalida Burzić, Duniću će u kaznu biti uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru od 19. prosinca 2019., a koji mu je produžen rješenjem Suda do upućivanja na izdržavanje kazne, dok je oslobođen plaćanja sudskih troškova.

Dunić se, kako je ranije priopćeno iz Tužiteljstva, tereti da je tijekom 2014. sa svojom suprugom napustio područje Austrije i otputovao u Tursku, odakle je ilegalno prešao granicu sa Sirijom, gdje se pridružio paravojnim formacijama koje su djelovale u okviru struktura ISIL-a, gdje je zarobljen od strane pripadnika kurdskih snaga početkom 2019., nakon poraza ove terorističke organizacije.

Sutkinja Burzić je u kratkom obrazloženju presude navela da je Sud imao u vidu sve okolnosti vezane za ovaj postupak i težinu djela, ali da je kazna od tri i pol godine izrečena zbog generalne prevencije.

''Nadam se da ne mislite kao 2014. godine. Resocijalizaciji, nažalost, država poklanja malo pažnje. Nadam se da ćete na izdržavanju kazne uspjeti o svemu razmisliti, da ćete imati pomoć sociološku i psihološku pomoć i da će kazna utjecati na vas da shvatite da su radnje koje su vam stavljene na teret pogrešne'', rekla je sutkinja Burzić optuženom.

Prema sporazumu, Dunić je pristao na kaznu zatvora u rasponu od tri do tri i pol godine.

Prije izricanja kazne je tužiteljica Merisa Nurkića navela da je Tužiteljstvo imalo u vidu da je za djelo koje je Duniću stavljeno na teret propisana kazna od najmanje tri godine, ali i što ranije nije osuđivan, korektno se držao pred tužiocem i ispričao je šta se sve desilo.

''Jeste u Siriji prošao obuku, držao straže u jedinici koja je sudjelovala u pritvaranju građana. Do kraja 2015. je radio u terapijskom centru, dok je u neutvrđenom razdoblju 2017. radio u bolnici. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je Muharem sam napustio izdržavanje straže zbog čega je bio u zatvoru, dok je još jednom bio u zatvoru'', istaknula je tužiteljica Nurkića.

Odvjetnik Senad Dupovac je naveo kako je njegov branjenik ''otišao tamo'' u ambijentu arapskog proljeća kada je bila aktualna borba protiv nedemokratskih režima, te da je tamo proveo godinu dana u logoru.

''Točno je da je u više navrata imao angažman u bolnici, više od dvije godine i da je kasnije držao straže oko bolnice. Nikada nije bio pripadnike onih njihovih borbenih jedinica, to su bile straže unutar grada, a iz njih je bježao u dva navrata. Nije se eksponirao, sam je gledao da se vrati'', kazao je Dupovac.

Dunić je, prema riječima odvjetnika, sam inicirao sporazum s Tužiteljstvom, te je podsjetio kako je on izručen bez obuće i da su mu sudski policajci dali papuče i naočale kako bi mogao potpisati rješenje.

Dunić je prvi od sedmorice državljana BiH koji je nepravosnažno osuđen zbog ratovanja u Sirji, a koji su deportirani u prosincu 2019. godine. Osim njega, tada su izručeni Armen Dželko, Jasmin Keserović, Senad Kasupović, Hamza Labidi, Milarem Berbić i Emir Ališić. Dželki, Keseroviću i Kasupoviću je suđenje već počelo, dok se početak uskoro očekuje i ostalima.

Dunić je bio posljednji od njih sedmorice protiv kojeg je Tužiteljstvo podiglo optužnicu zbog ratovanja u Siriji.