Stručnjaci upozoravaju
Blagaj mora biti zaštićeno područje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
"Blagaj ne da zaslužuje, nego mora biti zaštićeno područje po nekom obliku", kazao je za Bljesak.info predsjednik nevladine organizacije "Novi Val" iz Blagaja Adnan Đuliman.
S njim smo razgovarali u četvrtak nakon predstavljanja rezultata istraživanja petodnevnog znanstveno - istraživačkog kampa Blagaj 2024. studentima Nastavničkog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.
"Moramo zaštititi izvore pitke vode"
Riječ je o kampu u kojem je ovog proljeća sudjelovalo 30 studenata iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, a koji je održan u Blagaju.
"Mi kao partneri u cijelom ovom projektu i domaćini u Blagaju smo stvarno prezadovoljni kampom. Ovo je prvi put u povijesti da imate šest - sedam oblasti koje se rade i istražuju pet dana i na sve to imate studente iz BiH, Crne Gore, Srbije i sve se to događa u Eko centru Blagaj. To je za nas bila jedna velika stvar, a mislim da je to velika stvar i za Blagaj, Grad Mostar i državu BiH", istaknuo je Đuliman.
Kako je pojasnio, da bi se lokalitet mogao zaštititi potrebno je na njemu prvo uraditi biološka istraživanja. Primjera radi, BiH nema ni 3 posto zaštićenih područja što je zastrašujuća činjenica.
Blagaj je, tvrdi Đuliman, kada je riječ o biodiverzitetu, jedan od hotspotova Europe.
"Moramo zaštititi naše rijeke Bunu i Bunicu po bilo kojem obliku zaštite. Naravno i ovaj dio koji je u pripremi; Vulin potok i lokalitet oko Vulinog potoka. Vrelo i izvor rijeke Bune koji su zaštićeni kao geomorfološki fenomeni, međutim to nije dovoljna zaštita. Mi moramo zaštititi izvore pitke vode", naglasio je.
Neizvjesna sudbina
Predsjednik Centra Dr. Stjepan Bolkay iz Olova i istraživač vodozemaca i gmazova Saudin Merdan kazao je za Bljesak.info kako su vodozemci i gmazovi odlični bioindikatori stanja u prirodi.
"Situacija na Buni i Bunici ovisi od lokaciji do lokacije. Nažalost, Buna je pod ogromnim pritiskom. Većina obale je betonirana, zbog čega možemo reći da su neki dijelovi doslovno 'mrtvi' osim ribljeg svijeta kojim se mi ne bavimo", istaknuo je Merdan.
Pročitajte još
Dodao je kako je stanje na Bunici ranijih godina bilo odlično, ali i tamo se situacija mijenja iz godine u godinu.
"Sve je više građevina, uključujući megalomanske projekte koji svojim zidovima zadiru u tok rijeke. Ne mogu biti siguran da nas čeka neka dobra sudbina te rijeke", naglasio je Merdan.
Na pitanje ima li spasa za Bunu i Bunicu kazao je kako spas postoji, no puno je čimbenika koji na to utječu.
"Ja se nadam da ćemo mi svojim istraživanjima i rezultatima koje imamo moći gurati u tom pravcu da se unaprijedi upravljanje tim rijekama, da se spriječi divlja gradnja, čak i gradnja koja nije divlja, nego onako. Ljudi dobivaju dozvole na kojekakve načine iako ne bi trebalo. Nadam se da treba ići u tom pravcu, da se postrože procedura dobivanja tih dozvola i sami rad inspekcija kada krene izgradnja, da ustvari rade onako kako je propisano dozvolama koje imaju da mogu raditi, a ne kako god sami žele", kazao je Merdan.
Dugotrajno istraživanje
Dodao je da je, kada je riječ o vodozemcima i gmazovima, Blagaj središte koje zaslužuje ogromnu pažnju jer je veliki broj vrsta koje su ugrožene i endemske.
Kako je pojasnio, jako je malo područja u BiH gdje je moguće pronaći veći broj vodozemaca i gmazova.
"Koliko znam Mostarska Bijela je jedno područje koje ima veći broj vrsta u odnosu na Blagaj, ali trenutno se ne mogu sjetiti ni jednog drugog područja, tako da definitivno zaslužuje ogromnu pažnju, da se ide u pravcu zaštite", zaključio je Merdan.
Složan je i potpredsjednik i istraživač Mikološkog udruženja MYCOBH Nihad Omerović koji ističe kako su na području Blagaja otkrili dosta značajnih nalaza među kojima su i četiri - pet vrsta koje su po prvi put zabilježene u BiH.
"Bosna i Hercegovina je dosta neistražena u pogledu gljiva, pa nije ni čudo da se nešto novo otkrije. Međutim, radi se o vrstama koje su regionalno rijetke. Za jednu od njih je, recimo, tek drugi nalaz u svijetu i zanimljiva je zbog svojih staništa. One su odraz prilagodbe ovog podneblja za život i značajne su za biodiverzitet Blagaja", pojasnio je Omerović.
Istaknuo je kako je područje Blagaja specifično te zahtijeva dugotrajno istraživanja, ali prema malom uzorku koji su prikupili, postoje indicije da tu "ima vrsta koje ukazuju na to da je ovo područje bitno, značajno, rijetko i da zaslužuje zaštitu".
Krajnje je vrijeme da se uozbiljimo
Davor Šupuković iz UG Fojničani Maglaj naveo je kako su mostarskim studentima prezentirali značajne i vrijedne nalaze iz oblasti herpetologije, mikologije, šišmiša i drugih vrsta flore i faune te ukazali na to da je Blagaj značajno vrijedno područje.
"To područje je, kao što znamo, pod pritiskom rastućeg turizma. Mi se bojimo, kao Mreža za zaštitu prirode, da će pod pritiskom tog turizma to vrijedno područje, odnosno taj vrijedni biljni i životinjski svijet nestati", naveo je Šupuković.
Istaknuo je kako u BiH svakodnevno gubi vrijedna prirodna područja te je krajnje vrijeme da se uozbiljimo.
Naveo je kako su posljednje nepogode poput klizišta i poplava bile dovoljan znak da priroda može i bez nas, a da mi bez nje ne možemo preživjeti.
Na pitanje ima li Blagaj potencijal postati zaštićeno područje Šupuković odgovara:
"Apsolutno. Na području Blagaja već postoje kulturni spomenici kao što su Stara Tekija s izvorom Bune, kao što je Stari grad, kao što je Zelena pećina...".
Dodao je kako bi za Blagaj bilo najbolje kada bi to bilo jedinstveno zaštićeno područje i kada bi se znalo što se točno na kojem području smije, a što ne.
"Kada pričamo o zaštićenim područjima, to nije stroga zabrana, nego to su jednostavno mjere zaštite koji mi svi trebamo primjenjivati kako bismo sačuvali prirodu za buduće generacije", zaključio je Šupuković.
Podsjetimo, projekt "Istraživanje biodiverziteta na području Blagaja" provodio je "Novi Val" iz Blagaja u partnerstvu s Mrežom za izgradnju mira i UG Fojničani, a u okviru USAID-ovog projekta Snaga lokalnog/Podrška lokalnim resursnim organizacijama (LRO/A).
