Njemački dizelaši putuju na istok  

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dizel-automobili starije proizvodnje u Njemačkoj se više gotovo uopće ne kupuju. Zato kupaca ima napretek – na istoku Europe. Ekološki aktivisti smatraju da se u srednjoj i istočnoj Europi stvara veliki otpad automobila.

Ugled „dizelaša" posljednjih godina pao je na niske grane. Zbog dizel-skandala i najavi zabrane vožnje, oni su se u Njemačkoj našli na lošem glasu.

Sada mnogi polovni automobili s pogonom na dizel-gorivo nalaze svoj „novi dom" u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi – zbog čega se bune aktivisti zaštite okoliša, piše DW.

U Rumunjskoj je, prema službenim podacima, broj registriranih polovnih „dizelaša" se u 2018. povećao za više od 31.000 u odnosu na 2017. godinu. I u Češkoj je trgovina polovim automobilima iz Njemačke doživjela pravi bum.

Petr Prikril iz Češkog saveza trgovaca polovnim automobilima kaže da se čak može govoriti o „invaziji" – „uvoznici odlaze u Njemačku i profitiraju od nesigurnosti njemačkih potrošača".

Kupce zanima potrošnja

Prema istraživanju tržišta koje je provela AAA, jedna od najvećih srednjoeuropskih tvrtki za trgovinu polovnim automobilima, 63 posto automobila koji se u Češkoj prodaju preko oglasa potječe iz Njemačke, a 60 posto uvezenih „polovnjaka" ima dizel-motor. U susjednoj Slovačkoj, udio „dizelaša" iznosi čak 78 posto.

Sve to su registrirali njemački trgovci. Trećinu njih direktno kontaktiraju trgovci iz inozemstva koji potom kupuju njihove automobile s dizel-motorima – kako je pokazala anketa „DAT-dizel-barometra" iz studenog 2018.

U Češkoj kao ni u Poljskoj, Hrvatskoj ili Srbiji, ne postoje ekološke gradske zone. „Ovdje još vozimo neometano i slobodno, bez ikakvih ograničenja", kaže Prikril, koji navodi da zastupa oko 400 poduzeća za prodaju automobila. „Kupac pita koliko goriva automobil troši – to je ono što ga zanima". A tu dizel-motori imaju prednost jer troše 20 do 30 posto manje goriva od benzinskih.

Zaštitnici okoliša su ogorčeni

Srpskim kupcima je najvažnije da automobil bude jeftin", kaže Slobodan Ćurguz, trgovac automobilima iz Beograda. To znači da se rado kupuju automobili starije proizvodnje s više prijeđenih kilometara. Prema navodima saveza srpskih uvoznika, prosječna starost uvoznih polovnih automobila u Srbiji je 12 godina.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja na Balkanu u kojoj je još dozvoljen uvoz automobila norme Euro 3.

U Rumunjskoj je – prema godišnjem izvješću Saveza proizvođača automobila ACEA – prosječna starost automobila čak 16 godina, iako se tamo daju novčane premije za recikliranje starijih automobila.

U Češkoj je prosječna starost automobila 14 godina, u Poljskoj 13, u Hrvatskoj – 14. Usporedbe radi, u Njemačkoj ona iznosi 9 godina.

Organizacije za zaštitu okoliša su ogorčene zbog ovakvog razvoja situacije. „Jugoistočna i Srednja Europa ne smiju sada postati otpad za stare automobile koji prekomjerno zagađuju zrak", rekao je Jan Pinos iz pokreta „Hnuti duha" u Pragu.

Prema njegovim riječima, svijest o zaštiti okoliša je u regiji još nerazvijena. Automobil je za mnoge statusni simbol – što veći, to bolji.