Crveno meso nije zdravo ni za okoliš

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jesti voće i povrće bolje je za planet nego jesti meso i sir, a nova znanstvena studija objavljena u ponedjeljak također je pokazala da crveno meso ima i vrlo snažan utjecaj na okoliš.

Znanstvenici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj, u velikoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PNAS.

Istraživači, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupnju bez žrtvovanja zdravlja, također su usporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane, javlja Hina.

Riba, sir i meso - pogotovo crveno meso - imaju veliki utjecaj na okoliš.

"Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okoliš i zdravlje", navodi se u studiji.

Ali mogu pomoći i "manji" prijelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim utjecajem na okoliš, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, primjerice srca i krvožilnog sustava i rakom debelog crijeva.

Znanstvenici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utječu na okoliš - jer se uglavnom sastoje od vode - ali njihova je nutritivna kvaliteta slaba.

Kruh, ali i određene žitarice i pripremljena jela ili slastice imaju relativno nizak ili srednji utjecaj na okoliš.

Istraživači vjeruju da općenito, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta.

Studija potvrđuje ono što su druga prijašnja izvješća već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem izvješću je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

Ta je zadaća bila komplicirana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri posto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav.

Znanstvenici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali - u Britaniji i Irskoj sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu utjecaja na okoliš uzeta su u obzir četiri čimbenika: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih putova mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.