Bitke u pohlepnom ratu za kilovatima i koncesijama u Mostaru u 2022.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog grabežljive želje pojedinaca za kilovatima kao i eksploataciju kamena i drugih minerala te koncesijama koje se (ne)mogu brisati građani Mostara primorani su godinama pravdu tražiti na sudovima, s raznih sastanaka s nadležnima u Gradskoj upravi znali su odlaziti praznih obećanja, pisali su pisma i prosvjedovali.

Najvažnije bitke kada je riječ o ekologiji i zaštiti životne sredine u 2022. godini u gradu Mostaru vodili su se na Bunskim kanalima, kamenolomu u Kuti Livču, deponiji Uborak, a neizostavni su bili i kolektori te slavni mostarski mulj.

Koje su bitke dobivene, a koji ratovi se nastavljaju voditi i u idućoj godini donosimo u nastavku.

Čeka se korak Vlade HNŽ

Jedna od dobivenih bitki svakako je bila ona za Bunske kanale kojom je za sada uspješno zaustavljen investitor koji je na ovom prirodnom biseru poželio izgraditi dvije minihidroelektrane.

Naime, višegodišnja bitka za spas Bunskih kanala trenutno je završila odlukom gradskih vijećnika Grada Mostara za usvajanjem Odluke o donošenju i provođenju Izmjena i dopuna prostornog plana općine Mostar. Ovom odlukom planirane mini hidroelektrane Buna I i Buna II Bunskim kanalima brisane su iz Prostornog plana Grada Mostara.

Do konačnog spasa Bunskih kanala dijeli ih još samo jedan korak - raskid ugovora o koncesiji, a koji može učiniti samo Vlada Hercegovačko neretvanske županije.

''Još jednom pozivamo premijera Nevenka Hercega i resornog ministra Donku Jovića da konačno pokrenu proces raskida predmetnog ugovora'', poručili su iz udruženja Majski cvijet koje dugih osam godina vodi ovu nemilosrdnu bitku za spas hercegovačkog bisera.

Zahtjev za preispitivanje koncesijskog ugovora i njegovo raskidanje neformalna grupa građana ''Stop izgradnji mHE na Buni'' uputila je Vladi HNŽ, a oni županijskom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na očitovanje.

Dok se čeka Vlada i Ministarstvo, investitor ne odustaje.

Iako mu je do sada tri puta odbijen zahtjev za urbanističku suglasnost, dva puta zahtjev za prethodnu vodnu suglasnost a poništena je i okolinska dozvola izdata od strane Federalnog Ministarstva okoliša i turizma, bez obzira na brisanje mHE iz Prostornog plana Grada Mostara, uložio je žalbu na odluku Agencije da ne izda prethodna vodna suglasnost. Žalba je usvojena od drugostupanjskog organa i postupak vraćen na početak.

No, ne odustaju ni aktivisti i poručuju ''nastavljamo našu pravnu borbu i nećemo stati dok se trajno ne zabrani izgradnja mHE na Bunskim kanalima, spomeniku prirode''.

Novi zapleti oko Kuti Livča

Priča o borbi za Bunske kanale dobila je pozitivan ishod, ali zato ona za zaštitu ljepota Kuti Livča u 2023. godinu ulazi u novo poglavlje puno intriga, prepreka i zapleta.

Iako se na sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara vodila žustra rasprava oko brisanja kamenoloma majdan Kuti iz Prostornog plana Grada to ipak nije učinjeno. Usvojeno je samo obvezivanje ''da će Gradsko vijeće po završetku sudskog procesa, ako on bude u korist građana, izbrisati kamenolom iz prostornog plana''.

I dok stanovnici Kuti Livča smatraju kako bi kamenolom izazvao ekološku katastrofu i primorao ih na iseljavanje predsjedatelj vijeća Salema Marića poručuje kako on ne može pokretati izmjene prostornog plana Grada Mostara, jer ''mora štititi interese grada'', što je, po mještanima, tek neuvjerljiv izgovor za zaštitu interesa investitora. Naime, Marića je na sjednici tijekom rasprave o kamenolomu čak izjavio kako ''ne možemo, a da ne pomognemo investitoru koji je došao da uloži pare''. 

Ovom rečenicom aktivisti su samo naišli na zid nerazumijevanja i nedostatak želje da im se pomogne.

Također smatra da njihov problem nema nikakve veze s Gradskim vijećem jer je koncesijski ugovor za kamenolom potpisan između Vlade HNŽ i investitora, te poručuje mještanima ''kriva adresa''.

Već drugu godinu mještani mostarskog naselja Kuti pokušavaju riješiti problem vezan za koncesiju za eksploataciju kamenoloma iznad svojih kuća na 21 godinu koji je Vlada Hercegovačko–neretvanske županije 2015. godine dodijelila gospodarskom društvu „Majdan-Kuti“ d.o.o. Mostar.

Pisma vijećnicima, pokretanje građanskih inicijativa, zahtjevi za preispitivanje i raskid koncesijskog ugovora, tužba na okolinsku dozvolu izdanu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, zagovarački sastanci s odgovornim osobama… sve kako bi odgovorne osobe pokrenule priču s mrtve tačke i pokazale da im je interes građana ispred interesa pojedinaca.  

''Nećemo odustati od naših zahtjeva i ako se uskoro nešto ne riješi spremni smo organizirati prosvjede u samom gradu", poručili su iz mještani okupljeni u neformalnu udrugu građana.

Tiče nas se

Nakon ustoličenja novog gradonačelnika Mostara i napokon dočekanog Gradskog vijeća početkom ove godine s konstituirajuće sjednice poručeno je kako će prvi zadatak biti rješavanje problema Uborka.

''Vrlo brzo ćemo se baviti tim problemom'', obećano je tada.

Gradsko ''vrlo brzo'', traje još uvijek, a mještani okupljeni oko udruženja građana " Jer nas se tiče" te poručuju ne odustajemo. Da zbilja tako i misle dokazuju dvije dobivene sudske bitke.

Naime, u par dana Kantonalni sud u Sarajevu u dva navrata presudio je u korist ovog udruženja, i to u slučaju tužbe protiv Plana prilagođavanja deponije i tužbe protiv Okolišne dozvole. Oba rješenja izdana su od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Poništenjem okolišne dozvole, znači da deponija Uborak više nema ključni dokument za ishodovanje svih ostalih dokumenata koji su potrebni za njezin legalan rad.

''Zahtijevamo da Grad Mostar konačno riješi ovaj problem u skladu sa zahtjevima građana a to podrazumijeva hitnu sanaciju postojeće deponije i pronalaženje nove lokacije'' , poručili su mještani okupljeni oko Udruge ''Jer nas se tiče'' dodajući kako su im ove sudska presuda je još više učvrstila stav da idu do kraja.

Poručivši Gradu da je vrijeme za ''hitnu sanaciju i izmještanje deponije na drugu lokaciju'' pitaju se ''do kada će se odgovorne osobe Grada Mostara poigravati sa strpljenjem i životom njegovih građana''.  

A njihovi zahtjevi već četiri godine, koliko i traje njihova borba, ostaju nepromijenjeni - zatvoriti i sanirati deponiju Uborak u što kraćem roku, iznaći novu lokaciju za deponiju i upisati je u prostorni plan te obrisati postojeću deponiju iz prostornog plana Grada Mostara i kantona.

Muljavi poslovi

Muljavim poslovima oko koncesija, kako sada stvari stoje, bavit će se i iduće godine, ako ne i duže. No jedna druga muljava priča nikako ne dobiva svoj završetak, to je ona o mostarskim kolektorima. 

Velika se prašina dizala oko mulja iz mostarskog pročistača pa je predmet o tome bilo preuzelo i Tužiteljstvo HNŽ-a koje, nakon prvotnih tvrdnji da se rade istražne radnje, do danas nije poduzelo ništa po pitanju teških optužbi zbog otrovnih tvari koje se nalaze u otpadu s pročistača.

Problem mulja muči i gradonačelnika Maria Kordića koji je kazao kako Mostar za godinu dana ima 2.500 tona mulja kao produkt pročišćavanja otpadnih voda s tendencijom rasta.

''Kolektori su završeni, dio sekundarne mreže se radi. Desnoobalni kolektor je opterećen oborinskom vodom i osim organskim onečišćen je i drugim tvarima. Pa se sjećate priče o piralenu zbog čega smo dobili zabranu odlaganja mulja. Svugdje u BiH se odlaže na sanitarne deponije. Mulj iz Mostara ide u Beč pa u Mađarsku, imamo razgovore da oslobodimo prostor da imamo gdje sljedeću turu gdje skladištiti'', kazao je u prije dva mjeseca na sjednici Gradskog vijeća.

Krajem svibnja 2019. godine pojavila se priča o piralenu. Tako je otkriveno da se među opasnim tvarima u mulju s pročistača, koji još uvijek ne radi u punom kapacitetu niti je Švedskoj pojašnjeno gdje je utrošen donirani novac, nalazi piralen , a sve se pak odlagalo na deponiji komunalnog otpada Uborak. Iako se tvrdilo da to nije točno, papiri s Uborka dokazali su kako se mulj odlagao na toj deponiji.

Iako su nam tijekom konstituirajuće sjednice Gradskog vijeća Grada Mostara gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća Mostara, Mario Kordić i Salem Marić poručili su da će znanje, vještine i energiju uložiti da ovom gradu sutra bude bolje. To sutra, bar kada je riječ o zaštiti ekologije i životne sredine, još nije osvanulo.