Javno-privatni dijalog: Zelena tranzicija kao ključni faktor za razvoj BiH gospodarstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Hotelu Mostar održan je Javno - privatni dijalog na temu zelena tranzicija- kao pokretač razvoja, u organizaciji Federalnog Ministarstva rada i poduzetništva, uz podršku projekta ''Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/ EU4DigitalSME'' koji sufinanciraju Europska unija i Vlada SR Njemačke, a provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ). 

Sudjelovali su predstavnici Vlade FBiH iz tri ministarstva, predstavnici vlade HNŽ, privatnog sektora nevladinih organizacija za podršku poslovnoj zajednici, kao i predstavnici Privredne i Obrtničke komore FBiH.

Tijekom dijaloga, diskutirane su strateške smjernice u kreiranju javnih politika usmjerenih ka podsticanju zelene tranzicije kao integralne teme uz digitalizaciju i inovacije.

Zelena i digitalna transformacija društva ostvarit će se sinergijom rada svih, prelaskom na čistu energiju, dekarbonizacijom gradova i općina, podrškom pametnim ulaganjima koja daju prednost plavim ulaganjima, samodostatnosti u proizvodnji ekološke poljoprivredne proizvodnje te očuvanjem i obnovom bio raznolikosti i očuvanjem okoliša.

Na diskusiji koja je bila aktivna od strane svih sudionika, naglašena je važnost sinergije razvoja sa prirodnim resursima, ističući prednost takvog pristupa nad isključivom eksploatacijom tih resursa.   

''U današnje vrijeme na svjetskom tržištu se ne gleda samo što neko poduzeće proizvodi, nego se promatra i kako posluje, da li se u proizvodnji štiti okoliš i da li ona ima negativan utjecaj na čovjeka. FMRPO ukazuje na potrebu da se što više mjera usmjeri na stvaranje stimulativnog ambijenta za zelenu tranziciju. Značajno je povećano izdvajanje za poticaje. Također je neophodno stvoriti zakonske i strateške pretpostavke da bi poduzeća mogla ući u procese tranzicije”, izjavio je Adis Fajić, SBA koordinator za FBIH (FMRPO).

On ističe da FMRPO podržava zelenu tranziciju kroz svoje strategije i bespovratna sredstva na način da se dodjeljuju dodatni bodovi za projektne prijedloge koji sadrže zelenu komponentu. Nažalost, još uvijek nema dovoljan broj projektnih ideja koje su prepoznale ovu komponentu u svom poslovanju stoga je strateško opredjeljenje FMRPO kontinuirano jačanje svijesti o važnosti cirkularne i zelene tranzicije.

Predstavnici privatnog sektora (Emerus – Široki brijeg, Ramex – Kladanj) ističu da je zelena tranzicija složen i skup proces za koji je potrebna podrška institucija i obrazovnog sustava da se stvore kadrovi koji mogu da provode ovaj proces u poduzećima kao i da se obuče eksperti koji bi pomagali poduzećima. Kupci iz inozemstva stavljaju sve veći pritisak na naša poduzeća da se transformiraju, a također je neophodno da vlasnici i menadžment poduzeća imaju viziju i motiv da se transformiraju u tom smislu.

Značajnu pomoć pružaju Privredna komora FBiH, Vanjskotrgovinska komora, ali i donatori kao GIZ. Ističu da je prema poduzećima ključno komunicirati koristi koje imaju od zelene tranzicije, a to su prije svega dugoročna održivost i stabilnost tržišne pozicije poduzeća.  

Privatni sektor je zainteresiran za stvaranje baze podataka eksperata koja će im omogućiti uvid u raspoložive resurse kada se odluče implementirati zelena rješenja. Ovo postaje ključno kada se radi o uvođenju zelenih certifikata koji su nužni kod izlaska na međunarodno tržište i kod sklapanja međunarodnih ugovora. Konkretno, ističe se primjer drvnog sektora i označavanje ulaznih komponenti kod prerade drveta koji sadrže međunarodne certifikate.

Za sada nije ujednačena praksa u entitetima i kantonima oko FSC certifikata kada je u pitanju drvni sektor. Potreba za digitalizacijom i označavanjem te certificiranjem svakog pojedinačnog stabla koje ulazi u proizvodni proces je nužna za sklapanje međunarodnih ugovora.

Jasminka Hadžiabdić iz Ramexa navodi da se privatno poduzeće koje implementira zelene tehnologije i inovacije u poslovanju suočava sa izazovom dobivanja financijskih sredstava koja bi im omogućila zaokruživanje kompletne investicije. Ističe da su vrlo često sredstva kombinacija više izvora financiranja što čini proces investiranja dodatno kompleksnim.  

''Kako bi se ostvarili ciljevi tranzicije za čistu energiju potrebna je veća sinergija rada sa obrazovnim institucijama kako bi se tržište rada prilagodilo izazovima kojima su izloženi mali i srednji poduzetnici'', rekla je predstavnica privatnog sektora iz poduzeća Emerus, Monika Papić.

Ane Sindik, ekspertica za mala i srednja poduzeća i zelenu tranziciju istaknula je da je Europski zeleni plan najsveobuhvatniji plan transformacije, sa zakonom o klimi, koji predstavlja ambiciju i cilj Europske unije za 2050. godinu i koji je postao dio obvezujućeg prava EU. Financiranje provedbe Europskog zelenog plana provodi se kroz niz fondova, a jedna od ključnih je Next Generation EU.

Zahvaljujući novim pravilima i primjenom cirkularnosti proizvodi su trajniji, mogu se ponovno upotrijebiti, nadograditi, popraviti i reciklirati te su energetski i resursno učinkovitiji što nam omogućuje da živimo u zdravijoj zajednici, istaknula je Sindik.

Zaključci skupa u Mostaru su višestruki. Potrebno je raditi na podizanju razine svijesti o važnosti financiranja projekata koji doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena, kao i financiranje tzv. zelenih modela gradnje i obnove zgrada. Potrebno je smanjenje birokracije i administracije kada je u pitanju dobivanje izvoznih certifikata kao i certificiranje i standardizacija poslovanja.

Svi sudionici skupa složni su da je potrebno organiziranje javnih skupova o razmjeni primjera dobre prakse oko zelenih poslovnih modela, zelenih poslova i standarda u poslovanju jer je potrebno izgraditi tržište rada koje je spremno za poslove 21. stoljeća.

Jednoglasno je zaključeno da je potrebno razvijanje tzv. zelenih internet portala na kojem će biti svi aktualni natječaji vezani uz zelenu tranziciju kako bi poduzeća iskoristila što više raspoloživih sredstava.