Otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razorni utjecaj; među prvim smo u svijetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zagađenje zraka u bosanskohercegovačkim gradovima i dalje je jedno od najvećih u svijetu. U siječnju u Sarajevu, dnevna očitavanja najsmrtonosnijeg zagađivača (poznatog kao čestice 2,5 PM) bila su iznad 50µg/m³ tijekom 16 dana, nekoliko puta više od onoga što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnim, priopćeno je Human rights watch (HRW).

Kako se navodi u priopćenju HRW-a, tijekom pet dana u siječnju očitavanja su porasla preko 100 µg/m³. Zagađenje zraka na ovoj razini otežava disanje. Čak i kratko razdoblje izlaganja mogu dovesti do iritacije očiju, grla i nosa. Dugoročno, ove razine mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.

Zimsko zagađenje

Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini proizlazi iz njenog stalnog oslanjanja na sagorijevanje uglja i drva za grijanje, te uglja za proizvodnju električne energije.

Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Svake se godine procjenjuje da 3.300 ljudi u zemlji prerano umre od zagađenja zraka: što je devet posto svih smrtnih slučajeva.

Tisuće ljudi živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Human Rights Watch je dokumentirao kako otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razorni utjecaj na pravo njenih stanovnika na zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.

Zagađenje zraka u bosanskohercegovačkim gradovima i dalje je jedno od najvećih u svijetu. U siječnju u Sarajevu, dnevna očitavanja najsmrtonosnijeg zagađivača (poznatog kao čestice 2,5 PM) bila su iznad 50 µg/m³ tijekom 16 dana, nekoliko puta više od onoga što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnim, priopćio je Human rights watch (HRW).

Kako se navodi u priopćenju HRW-a, tijekom pet dana u siječnju očitavanja su porasla preko 100 µg/m³. Zagađenje zraka na ovoj razini otežava disanje. Čak i kratko razdoblje izlaganja mogu dovesti do iritacije očiju, grla i nosa. Dugoročno, ove razine mogu uzrokovati vrlo ozbiljne zdravstvene probleme.

Zimsko zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini proizlazi iz njenog stalnog oslanjanja na sagorijevanje uglja i drva za grijanje, te uglja za proizvodnju električne energije.

Peta najviša stopa smrtnosti

Zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu. Svake se godine procjenjuje da 3.300 ljudi u zemlji prerano umre od zagađenja zraka: što je devet posto svih smrtnih slučajeva.

Tisuće ljudi živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Human Rights Watch je dokumentirao kako otrovni zrak u Bosni i Hercegovini ima razorne utjecaje na pravo njenih stanovnika na zdravlje i život, posebno starijih ljudi i djece.

Na globalnom razini, sagorijevanje uglja glavni je uzročnik kako klimatskih promjena, odgovornih za 20 posto emisija stakleničkih plinova, tako i zagađenja zraka koje ubija oko sedam milijuna ljudi širom svijeta svake godine.

Iako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake za smanjenje zagađenja zraka, one također produžavaju korištenje uglja za proizvodnju električne energije.

Vlada je u ožujka 2022. godine produžila vijek trajanja dvije zastarjele i visoko zagađujuće elektrane na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, unatoč tome što Ugovor o energetskoj zajednici nalaže da se ove elektrane zatvore 2022. godine.

Pružatelj usluga električne energije u državnom vlasništvu navodi zabrinutost za energetsku sigurnost kao opravdanje za njihov nastavak rada.

U entitetu Republika Srpska, vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 unatoč nedavnoj odluci suda da poništi vladino odobrenje za procjenu utjecaja termoelektrane na životnu sredinu.

Odluka je dijelom uzrokovana nedostatkom konsultacija sa zainteresiranim stranama u susjednim zemljama, posebno u Hrvatskoj.

Udisanje smrtonosnog zraka

Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočavati s još jednom zimom obilježenom udisanjem smrtonosnog zraka kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljive izvore energije.

Vrijeme je da Bosna i Hercegovina prihvati svoj potencijal za proizvodnju čiste energije ali i radnih mjesta koja mogu biti stvorena na ovaj način, te zauvijek staviti tačku na korištenje uglja ugljem i zagađenje zraka, navodi se u priopćenju organizacije Human Rights Watch.

Iako su vlasti u Bosni i Hercegovini poduzele neke korake za smanjenje zagađenja zraka, one također produžavaju korištenje uglja za proizvodnju električne energije.

Vlada je u ožujku 2022. godine produžila vijek trajanja dvije zastarjele i visoko zagađujuće elektrane na ugalj, Tuzla 4 i Kakanj 5, do 2028. godine, unatoč tome što Ugovor o energetskoj zajednici nalaže da se ove elektrane zatvore 2022. godine.

Pružatelj usluga električne energije u državnom vlasništvu navodi zabrinutost za energetsku sigurnost kao opravdanje za njihov nastavak rada.

U entitetu Republika Srpska, vlada još uvijek nije poništila dozvolu za izgradnju termoelektrane Ugljevik 3 unatoč nedavnoj odluci suda da poništi vladino odobrenje za procjenu utjecati termoelektrane na životnu sredinu.

Odluka je dijelom uzrokovana nedostatkom konsultacija sa zainteresiranim stranama u susjednim zemljama, posebno u Hrvatskoj.

Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočavati s još jednom zimom obilježenom udisanjem smrtonosnog zraka kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljive izvore energije.

Vrijeme je da Bosna i Hercegovina prihvati svoj potencijal za proizvodnju čiste energije ali i radnih mjesta koja mogu biti stvorena na ovaj način, te zauvijek staviti točku na korištenje uglja ugljem i zagađenje zraka, navodi se u priopćenju organizacije Human Rights Watch.