Aktivistica za Bljesak.info: Rijeke su odabrale nas, mi njih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od aktivnosti za zaštitu rijeka u Bosni i Hercegovini, nastao je pokret, pokret koji postaje međunarodni, sve glasniji i snažniji, a svi ti aktivisti okupljeni su oko Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT sa sjedištem u Sarajevu.

Lejla Kusturica, direktorica Fondacije za Bljesak.info je govorila o samoj Fondaciji, njihovim aktivnostima i važnosti podizanja svijesti kod naših građana da bi očuvali ono što nam je poklonjeno, a to su pitke i čiste rijeke.

Ekologija i umjetnost - pokretačke sile

''Fondacija je službeno nastala lani u kolovozu, kao ideja postoji duže vremena, osnivačica Marsela Pećanac i ja smo se srele i uvidjele da imamo iste aktivističke porive i želje da bh. društvo gradimo u pravednijem solidarnijem i dostojanstvenijem pravcu. Fondacija se bavi pružanjem podrške aktivističkim grupama na terenu i umjetnicima'', rekla je Kusturica za Bljesak.info.

Dodaje da su to dvije sile koje su se prepoznale kao transformativne sile u društvu, jer mogu promijeniti zajednice u boljem pravcu.

''Počeli smo s rijekama, one su odabrale nas, mi njih. Ova aktivistička grupa koja već preko 10 godina brani bh. rijeke je nešto najzdravije što se dogodilo bh društvu. To je bio trenutak, kada naš čovjek kaže 'ovo je crvena linija', u rijeke ne možete dirati. I logično je objašnjenje zašto rijeke. Voda je dio identiteta bh. čovjeka, od voda ovise naselja, sela, mjesta u čijim su dolinama nastala. Sada iznenada se događa da ljudi shvaćaju da te male hidroelektrane čija gradnja započinje preko deset godina unazad, je nešto što na njihove živote djeluje devastirajuće'', kazala je Kusturica.

109 MHE proizvodi samo 2,2 posto struje

Puno je vremena trebalo, navodi, da aktivisti uspiju iskomunicirati svu tu devastaciju s javnosti jer je bilo jako puno uništavanja, laži, lažnih obećanja. Međutim deset god kasnije pravna borba pokazuje da su dozvole bile mahom nezakonite, kaže Kusturica, dodajući da to nisu projekti koji energetski doprinose, jer kaže 109 malih hidroelektrana proizvodi samo 2,2 posto struje.

''Eko devastacija je okom vidljiva, šuma se povlači, dolazi do klizišta… suha korita su nešto što svakodnevno viđamo na terenu. Upravo zbog toga smo se okupili u koaliciju za zaštitu rijeka, koja je postala pokret, koji traje i postaje sve snažniji'', kaže ova aktivistica, navodeći da im se sve više ljudi javlja i podržava njihov rad.  

Rijeke nemaju granice, kaže Lejla poručujući da ih i mi trebamo izbrisati.

Ovom prilikom najavila je da 3. srpnja u Sarajevu imaju potvrdu suradnje regionalnog udruženog pokreta grupa koje brane rijeke i vodu Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova i Hrvatske.

Svijest ljudi je kaže ova aktivistica puno bolja, dok svijest političara, koji ipak odlučuju o našim rijekama ovisi o tome ''koliko ih se pritisne''.

Pritisak običnog čovjeka na političare

''Mislim da je njihova svijest onakva kako ih se pritisne, a svi znamo da su investitori, ili kako ih mi zovemo – tajkuni, koji grade na našim rijekama i koji otimaju naše resurse, dobro pritiskali naše političare. Ali nema ništa snažnije od udruženog običnog čovjeka'', kaže Kusturica, ističući da se pritiskom običnog čovjeka, njihova svijest nevoljko mijenja.

''Dovedeni su dotle, da moraju uraditi ono što se od njih očekuje. Zaista se nadamo da će uraditi to prije, jer je napravljeno 113 malih hidroelektrana i planiraju ih još 350 u BiH, u regiji sveukupno ih je 4000. Političari moraju čuti ono što narod poručuje, a to je da ne žele ove projekte i ovo što je izgrađeno treba staviti pod strogu kontrolu. Koncesije se trebaju preispitati i poništiti, trebaju se donijeti zakoni u oba entiteta'', kaže Kusturica.

Konkretno, pojašnjava u FBiH je bio donesen zaključak u Parlamentu, sada je na stolu i Zakon o električnoj energiji, koji je zapeo u Domu naroda.

BiH je dragulj

''Mi apeliramo na predsjedavajućeg Tomislava Martinovića da ga što prije uvrsti na dnevni red. Mi očekujemo da će ga usvojiti u prvom čitanju oba doma. Ovim zakonom se zabranjuje i gradnja mini hidroelektrana'', kaže Kusturica dodajući da je situacija u RS-u i gora, jer je nakon usvojene Deklaracije sve stalo i u zakonskom smislu ništa nije predlagano.

''Ovo je posao koji neće stati ni kada se zakoni usvoje, treba raditi na osvještavanju ljudi jer BiH je jedan dragulj u smislu prirodnih bogatstava i svi bi mogli ovdje živjeti ko lordovi od zaštite prirode, ali potrebno je dobro uređenje, pravilno ulaganje, a ne eksploatacija'', poručuje Kusturica.

Govoreći o štetnosti malih hidroelektrana, Kusturica ističe da je to zapravo užasna devastacija, jer se cijela rijeka trpa u cijev, na razmak od dva do četiri kilometra, i uništenje je trajno, mijenjaju se ekosustavi, ne samo države već i cijele regije, jer ''kada napravite nešto na jednom mjestu to ima razarajući utisak na cijeli krvožilni sistem rijeka''.

''Zaista zabrana malih hidroelektrana treba što prije krenuti, rijeke se trebaju zaštiti, jer nije to nešto što je tu oko nas i možemo raditi šta hoćemo. Imamo niz zemalja na planeti koji nemaju pristup svježoj vodi, a BiH je šesta u Europi po bogatstvu svježom vodom. Hrvatska je primjerice na desetom mjestu, rijeke su naše zlato koje na najbolji način treba biti zaštićeno i stavljeno u cilj razvoja ove zemlje'', kaže Kusturica.

Dodaje da Fondacija neće stati, nastavit će raditi na zaštiti prirode, kako naša djeca ne bi sanjala o 'nekoj Njemačkoj' već bi ovdje ostajali, jer ovdje se ima od čega živjeti i može se živjeti prekrasno'', zaključila je.

Kaže da je upoznata i s problemom s kojim su se susreli aktivisti na Bunskim kanalima kod Mostara, koji su cijelo vrijeme imali njihovu podršku.

''I dalje im pružamo podršku, došli smo na Bunske kanale i napravili video, nismo mogli da vjerujemo što žele raditi, a još gore je da puno ljudi nije znalo za ovaj biser prirode. Ljudi su željni onakvih prizora i ljepota'', kaže Kusturica.

''Ljudi su se autima zaustavljali govoreći da su vidjeli na Facebooku fotografije kanala, kažu 'tolike godine prolazimo, a nismo znali za ovo, prelijepo. Zaista mjesto je privlačno i tu može nastati jedna ekonomska zajednica i cijeli sadržaj koji se može ponuditi da generira ljudima prihod, ali uz zaštitu od koje svi imaju koristi, a ne da ih netko zaposjedne i betonira'', kaže Kusturica.

Srećom, danas imamo bezbroj društvenih mreža koje pomažu da se problemi koje imaju naše rijeke munjevito prošire.

#slobodarijekama

''Društvene mreže zaista mogu pomoći zaštiti rijeka – svi smo ljudi imamo prirodnu privlačnost spram ljepote i malo tko može ostati ravnodušan prema njima. Mi u fondaciji kažemo da je na nama da ono što znamo učinimo vidljivom drugima, i trudimo se učiniti vidljivima ljepote naših rijeka'', kaže Kusturica.

Smatra da ljudi po prirodi reagiraju na nešto što je lijepo, ali jednako snažno reagiraju i na devastaciju i uništenje.

''Pozivamo građane i građanke zemlje da se slikaju na predivnim lokalitetima u BiH i stave hashtag #slobodarijekama. Ima dosta kampanja u regiji, a stručnjaci kažu da kod nas teku posljednje divlje pitke rijeke. Europa je svoje rijeke uništila poslije II. Svjetskog rata, kad je trebalo da se izgradi razoreni kontinent, nama su i tada rijeke ostale sačuvane. Zato i sada trebamo odbiti napad i sačuvati rijeke, a mladi mogu posebno puno učiniti samo fotografijom na društvenim mrežama pokazujući da su ponosni na ljepote koje su nam dane'', kaže ova aktivistica.

Važno je spomenuti i da preko ove fondacije i popularni Leonardo DiCaprio zna za borbu za rijeke u Bosni i Hercegovini.

Dužnost nam je da čuvamo

''Osnivačica fondacije ACT živi u Americi, gdje je okolišna aktivistica i kad smo pripremali i radili na zaštiti prirode i rijeka, kontaktirali smo sve svjetske udruge i zaklade. Dobili smo podršku 25 svjetskih organizacija i Leonardova je jedna od njih. Nakon skupljanja činjenica i priprema koje su trajale mjesecima, oni su prepoznali našu borbu i dali su nam podršku. Svi su nam tada dali podršku i dijelili je na društvenim mrežama, tako da za našu borbu za rijeke znaju aktivisti po cijelom svijetu. I sam DiCaprio je već četiri put na svoje društvene mreže stavljao upozorenja i pozivao na zaštitu rijeka u BiH'', kaže ova okolišna aktivistica, dodajući da su iznimno zahvalni što su prepoznati po borbi za dobre stvari.

''Naša je dužnost, kad smo se ovdje rodili da mi čuvamo i zaštitimo prirodu za sebe i generacije koje dolaze, ali i cijeli svijet'', kaže Kusturica.

Planeta je mala, dodaje ova aktivistica, što je virus korona i pokazao.

''Jer što god se događa negdje u svijetu utječe i na nas. Pa tako i sve što se zaštiti utječe na cijeli svijet i trebamo zaštiti naše prirodno bogatstvo kako bi se razvijali u pravcu pravde solidarnosti i zajedništva'', zaključila je Kusturica.