Slučaj nezakonite gradnje uz rijeku Kruščicu: Zašto nadležne institucije nisu prije reagirale?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na adresu Aarhus centra u BiH stigao je dopis Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), koje je pokrenulo istragu povodom nezakonite gradnje i pokušaja legalizacije potpornog zida uz rijeku Kruščicu u općini Vitez. Predstavku su podnijeli mještanka općine Vitez, zajedno s Aarhus centrom u BiH, a dokumentacija je proslijeđena nadležnim organima na daljnje postupanje.

Nezakonita gradnja i pokušaj legalizacije

Prema Zakonu o vodama FBiH, legalizacija objekata na vodnom dobru nije dopuštena. Prije početka bilo kakvih radova na vodnom dobru, neophodno je pribaviti prethodnu vodnu saglasnost i odobrenje za građenje. Međutim, u ovom slučaju utvrđeno je da su temelji i potporni betonski zidovi (visine 1,5-2 m, dužine 46 m) izgrađeni na privatnoj parceli uz rijeku Kruščicu bez potrebnih dozvola. Kantonalno ministarstvo je pokušalo legalizirati ovu gradnju izdavanjem vodne saglasnosti privatnom licu, iako Zakon o vodama jasno navodi da privatna lica ne mogu biti stranke u postupku kada je u pitanju vodno dobro. Općina Vitez je potom na osnovu ove nezakonite saglasnosti izdala i urbanističku saglasnost, iako je za to potrebna prethodna vodna saglasnost.

Još jedan problem u postupku je izrada projektne dokumentacije. Dokumentaciju za izvedeno stanje zida izradila je firma koja nije bila ovlaštena prema propisima FMPVŠ-a, jer nije bila na Listi „A“ ministarstva, što predstavlja kršenje propisa.

Stručni propusti i utjecaj na okoliš

Inspekcijski nadzor bio je neadekvatan. Kantonalni inspektorat nije pravilno sagledao problematiku bespravne gradnje i potencijalnih utjecaja na vodni režim rijeke Kruščice. Umjesto analize hidrološko-hidrauličkih utjecaja, inspektorat se fokusirao isključivo na imovinsko-pravne činjenice i izgradnju na javnom vodnom dobru, čime je zanemareno ispitivanje mogućeg utjecaja na okoliš.

Općina Vitez je u svom odgovoru navela da „nije došlo do sužavanja rijeke Kruščice“, ali takva tvrdnja nije potkrijepljena stručnim nalazima. Postavlja se pitanje zašto je, ako nije bilo utjecaja na vodotok, uopće izgrađen zaštitni betonski zid i zašto je temelj saniran još 2018. godine.

Kako bi se razjasnila situacija i osigurala zakonitost postupanja, FMPVŠ je poduzelo sljedeće korake:

1. Pokretanje istrage: FMPVŠ je otvorilo istragu kako bi utvrdilo sve činjenice o gradnji na vodnom dobru i izdavanju nezakonitih saglasnosti od strane kantonalnih i općinskih vlasti. Analizirali su sve izdane dozvole i saglasnosti kako bi provjerili njihovu usklađenost sa Zakonom o vodama FBiH.

2. Dopis Federalnom ministarstvu pravde: Nakon godinu dana od prijave koju je podnijela mještanka općine Vitez, FMPVŠ je poslao dopis Federalnom ministarstvu pravde, Upravnom inspektoratu, kako bi se osigurala pravna kontrola i daljnje postupanje u skladu sa zakonom.

3. Pregled projektne dokumentacije: Ministarstvo je pregledalo projektnu dokumentaciju koja je izrađena od strane firme koja nije ovlaštena prema propisima FMPVŠ-a. Zatražili su dodatne kontrole i potvrdu ispravnosti izdate dokumentacije.

4. Zahtjev za obustavu nezakonitih radova: FMPVŠ je zatražilo od nadležnih inspekcija da obustave sve nezakonite radove na lokaciji dok se istraga ne završi. Preporučili su sanaciju eventualnih šteta nastalih nezakonitim radnjama.

Sukob interesa i povezanost sa nedavnim poplavama

Ovaj slučaj postaje još relevantniji s obzirom na nedavne poplave koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu. Postavlja se pitanje jesu li ovi infrastrukturni zahvati na rijeci Kruščici doprinijeli povećanom riziku od poplava i narušavanju prirodnog toka rijeke. Iako nadležne institucije tvrde da nema sužavanja vodotoka, izgrađeni zidovi i promjene u vodnom režimu rijeke mogu biti indikatori slabog ili neadekvatnog upravljanja vodnim resursima, što je posebno opasno u kontekstu klimatskih promjena i sve češćih ekstremnih vremenskih pojava.

Postoji osnovana sumnja u sukob interesa, s obzirom na to da su kantonalni i općinski organi izdali dozvole privatnim licima bez potrebnih stručnih mišljenja i u suprotnosti s propisima. Parcijalna i nestručna zaštita samo jedne obale rijeke narušila je prava susjednih parcela, čime su prekršena prava lokalnog stanovništva i mještanke koja je podnijela predstavku.

Zaključak

Ovaj slučaj ukazuje na ozbiljne probleme u administraciji, uključujući kašnjenje u reakcijama, mogući sukob interesa i neefikasnost u sprovođenju zakonskih mjera zaštite vodnih dobara. Pitanje je koliko ovakvi propusti utječu na svakodnevni život mještana i na rizike od prirodnih nepogoda. Nedavne poplave su jasno pokazale da bespravna gradnja može imati dalekosežne posljedice, te je neophodno da nadležne institucije pravovremeno reaguju i adekvatno štite kako vodne resurse, tako i stanovništvo.

Konkluzija predstavke je da je potrebno preispitati sve dosadašnje odluke i postupke nadležnih organa, uključujući kantonalne i općinske vlasti, kako bi se osigurala zakonitost u postupcima izdavanja saglasnosti i spriječile daljnje nezakonite gradnje na vodnim dobrima. Predstavka naglašava da su dosadašnje radnje bile u suprotnosti sa Zakonom o vodama FBiH, te da su nadležni organi zanemarili važne hidrološke aspekte i mogući utjecaj na okoliš.

''Nadležne institucije, uključujući FMPVŠ, moraju preispitati svoje procedure i unaprijediti međuinstitucionalnu saradnju kako bi se izbjegle slične situacije u budućnosti. Transparentnost i odgovornost prema mještanima i prirodnim resursima trebaju biti na prvom mjestu kako bi se spriječile nove ekološke i građevinske krize,'' istaknula je Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.