Uništavanje prirodnog blaga
U HNŽ-u nije dobro - Hoće li nam šume preživjeti?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Šume Bosne i Hercegovine pravo su prirodno blago, a nadležni ga doslovno tako i iskorištavaju. Posebno su ugrožene šume u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Lejla Kusturica aktivistica i direktorica Fondacije ‘’Atelje za društvene promjene – ACT’’, smatra da u šumarskom sektoru stanje nije dobro, a posebno je kaotično u HNŽ-u.
''Prije svega je bitno istaknuti da Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u Europi, s obzirom na to da šume i šumska zemljišta zauzimaju više od polovine teritorije naše države. To nas obavezuje da se prema ovom uvjetno obnovljivom resursu odnosimo s posebnom pažnjom kako bismo zadovoljili potrebe i sadašnjih i generacija koje dolaze'', kaže Kusturica.
Nije dobro
Nažalost, stanje u šumarskom sektoru nije dobro, štoviše smatra da je kaotično u pojedinim sredinama, prvenstveno Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Iz Centra za životnu sredinu kažu da je Bosna i Hercegovina je zemlja predivne prirode i više od 50 posto teritorije države je pokriveno šumom, a možemo se pohvaliti s čak 12 prašuma, ali čovjek ih ugrožava.
''Pitanje današnje ugroženosti naših šuma je veoma kompleksno. Očite varijacije u klimatskim trendovima posebno imaju negativan utjecaj na rasprostranjenost i trajanje šumskih požara. Ove negativne pojave zajedno pogoduju širenju biljnih bolesti i nametnika što dugoročno slabi zdravstveno stanje i vitalnost naših šuma. Također, postoje pritisci na šume uzrokovani direktnim djelovanjem čovjeka'', kažu iz Centra za životnu sredinu.
Pritisak
Posebno su se osvrnuli na pritiske u smislu količina drvne mase koja se svake godine planira i realizira, a ovisni su od niza društveno-ekonomskih faktora i na žalost u ovom, kako smatraju, povijesnom trenutku u našoj zemlji šuma se sve više promatra isključivo kao resursna baza, što će dugoročno imati negativan utjecaj na stanje šuma naše zemlje.
Pročitajte još
''Šuma i šumarstvo su mnogo širi spektar faktora od proizvodnje drvne mase. One treba da osiguraju cijeli spektar opće korisnih funkcija, od kojih ćemo navesti samo najvažnije i najpoznatije: proizvodnja kisika, pitke vode i osiguravanje staništa za druge vrste, odnosno šumski ekosustavi su riznice biodiverziteta'', kažu iz Centra za životnu sredinu.
No po svemu sudeći država i nadležne vlasti ne mare za ove riznice, a ni buduće generacije.
HNŽ i bez županijskog propisa
''Zakon o šumama FBiH 2009. godine stavljen van snage presudom Ustavnog suda i do današnjeg dana nije usvojen novi, što ima katastrofalne posljedice prema našim šumama. U spomenutom Hercegovačko-neretvanskoj županiji nikada nije usvojen ni županijski propis za oblast šumarstva, što je direktna posljedica političkih nadmudrivanja u kojima najdeblji kraj izvlače upravo naše čarobne, visokovrijedne šume'', dodaje Kusturica.
Smatra da šumarski sektor prate i različiti drugi problemi poput velikog obima nelegalnih sječa, neispunjavanja planova pošumljavanja, neadekvatne spremnosti za borbu s razornim šumarskim požarima i slično, isključivanja šire javnosti iz procesa donošenja i usvajanja planova gospodarenja šumama.
''Ono od čega definitivno moramo početi je kreiranje zakonskog okvira za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, što podrazumijeva usvajanje županijskog zakona u HNŽ, entitetskog zakona u FBiH i okvirnog zakona na nivou Bosne i Hercegovine. Upravo je to jedan od osnovnih ciljeva našeg Saveza za šume Bosne i Hercegovine koji okuplja udruženja građana, neformalne grupe građana i pojedince ujedinjene s ciljem suradnje u pravcu sređivanja stanja u zapuštenom šumarskom sektoru'', dodala je Kusturica.
U tom procesu očekuju punu podršku resornih ministarstava na svim razinama, inspekcijskih organa, šumskoprivrednih društava i, u konačnici, građana i građanki cijele Bosne i Hercegovine.
Opstanak šuma pitanje svih nas
Centar za životnu sredinu smatra kako je opstanak šuma je pitanje svih nas, a upravljanje šumama zahtjeva sustavan pristup kako u smislu planiranja, dosljednog sprovođenja i kontrole.
''Samo tako ćemo istovremeno zaštititi i očuvati šume za buduće generacije, ali i zadovoljiti potrebu čovjeka za korištenjem drveta'', navode iz Centra za životnu sredinu koje zajedno s partnerima iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno- povijesnog i prirodnog nasljeđa već nekoliko godina radi na podršci restauraciji i konzervaciji najstarije europske vrste drveća – Pančićeve omorike koja opstaje samo u par populacija na strmim sjevernim padinama na granici Bosne i Hercegovine i Srbije.
Dio ove populacije je izgubljen u šumskim požarima.
''Kroz aktivnosti vezane a restauraciju i konzervaciju ove vrste, nastojimo ispitati metode potpomognute prirodne obnove, te nakon izvršenih istraživanja dati preporuke za dalje upravljanje i očuvanje ove endemske vrste. Također, podnijeli smo inicijativu za zaštitu šuma Banja Luke, radimo na izradi studije za zaštitu te nakon izrade iste očekujemo novo zaštićeno područje. U eri zagađenosti zraka naših gradova, šumski zeleni pojasevi su jedan od najvažnijih bedema u obrani od loših uvjeta životne sredine, pa je izlišno detaljnije obrazlagati zašto su važne šume i šumski pojasevi oko gradova'', navode iz Centra.
Kažu da s partnerima iz regije radena mogućnosti korištenja daljinske detekcije u prepoznavanju i praćenju stanja prašuma i najvrjednijih prirodnih šuma - koje su simbol Balkana i gotovo jedini sačuvani prirodni šumski kompleksi Europe, poručili su.
