Pogledajte gore
Ubojica u Mostaru!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nakon što je okončano oplakivanje jednog izbrisanog drvoreda u Mostaru i nakon što je najavljeno još jedno brisanje mostarskog hlada, vrijeme je da upozorimo na tiho umiranje mostarskih stabala i ubojicu stabala na kojeg malo tko obraća pozornost.
Naime, upozoravali smo još u veljači 2016. godine kako su četinari na brdima oko Mostara na udaru pošasti borovog prelca ili borovog četnjaka – štetočine koja u fazi gusjenice doslovno jede borove.
Pisali smo kako je tada uništeno i do 80 posto nasada bijelog bora.
''To je kataklizma, a nitko ništa ne poduzima'', pisali smo tada.
Četiri godine kasnije, dogodilo se ono na što se upozoravalo, štetočina ne spustila u grad koji je tada službeno zabilježio kako je evidentirana 21 lokacija na kojoj su uočena gnijezda četnjaka.
''Gdje god u gradu imamo Crni bor konstatirali smo postojanje zaperaka, jajnih gnijezda koje se kasnije razviju u gusjenice i hrane se mladim vrhovima i narušavaju folijarnu masu stabla. Od težine napada, može doći i do sušenja stabla'', rekao je u veljači 2020. godine za Bljesak.info Bojan Spasojević magistar poljoprivrede pejzažne arhitekture.
Godinu dana kasnije, dok su građanima puni prsti lajkova za drvorede a odgovornima sreće jer je napokon došlo Gradsko vijeće bez kojeg se nije moglo ništa – osim izdavati dozvole – gusjenice su ovladale mostarskim drvoredima.
Iz Grada nam je rečeno kako građani prijavljuju ovu pojavu i da će se pristupiti uklanjanju gnijezda. No, kako i kada, nitko ne zna.
Upozoravali samo kako je kako je na djelu oko Žovnice, Brkanovom brdu i dijelu prema Podveležju stanje s gusjenicima i gnijezdima apokaliptično. A uskoro ćemo, ako se ne poduzme nešto, tako pisati i o samim drvoredima u Mostaru.
Iz Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru ranije su nam rekli kako ako ''uslijedi jaki napad borovog četnjaka, može doći do golobrsta i potpunog propadanja stabla''.
''Životi stabala ne mogu se brzo prilagoditi novim klimatskim promjenama kojima smo svjedoci. Čim se naruši odnos oborina i temperatura dolazi do stvaranja nepovoljnih stanišnih uvjeta mnogih biljnih, posebice šumskih vrsta. Ako uz to nastupe i povoljniji uvjeti za razvoj štetnika (u prvom redu više temperature koje mogu utjecati na godišnji broj generacija) stvara se kompleks nepovoljnih čimbenika koji utječu na fiziološko i zdravstveno stanje stabala. Rezultat promjena je da gotovo nema šumske vrste koju nije zadesila neka bolest ili neki štetnik ne prijeti njegovoj opstojnosti. Nadalje, pojedine šumske vrste već su nestale s ovih terena npr. brijest koji je bio lakmus papir da se nešto događa u prirodi'', govori za Bljesak.info Ana Crnogorac , Viša stručna suradnica za zaštitu bilja Federalnog agromediteranskog zavoda.
Na upit koje mjere poduzeti i može li se uopće spriječiti širenje ove vrste gusjenice iz Zavoda ističu kako 'pokretačka snaga leži u podizanju svijest ljudi koliko je veliko bogatstvo zdravog zelenila za naš grad'.
Svi oni koji uoče gnijezda gusjenica pozvani su da lokaciju jave na broj 036 505 511.