Najezda gusjenica: Apokalipsa oko Mostara, štetočina se spustila i u grad!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zahvaljujući natprosječno visokim zimskim temperaturama na brojnim lokacijama diljem Mostara došlo je do masovnog množenja prave pošasti borovog prelca ili borovog četnjaka – štetočine koja u fazi gusjenice doslovno jede borove šume.

Zasada je zabilježena 21 lokacija u gradu koja je zahvaćena ovom pošasti, te dok na samom obodu Mostara možemo govoriti o najezdi, u šumama koje ga okružuju, stanje je apokaliptično.

''Zasada smo zabilježili 21 lokaciju koja je zahvaćena, odnosno gdje god u gradu imamo Crni bor konstatirali smo postojanje zaperaka, jajnih gnijezda koje se kasnije razviju u gusjenice i hrane se mladim vrhovima i narušavaju folijarnu masu stabla. Od težine napada, može doći i do sušenja stabla'', govori za Bljesak.info  Bojan Spasojević magistar poljoprivrede pejzažne arhitekture.

Biološke mjere borbe

Trenutno u Gradu rade na prikupljanju podataka, nakon čega će uputiti nalog za uklanjanje s onih lokacija na kojima je borov četnjak evidentiran.

''Naravno da mi ne možemo ukloniti sve, posebno ne zonu koja pripada šumskim zonama jer mi nemamo taj element koji bi se bavio zaštitom šumom. Kao Grad radimo održavanje javnih zelenih gradskih površina i ono što tu nađemo, skidamo gnijezda i spaljujemo ih'', govori Spasojević i ističe kako su i ranijih godina provodili slične akcije.

Naglašava kako je na djelu oko Žovnice, Brkanovom brdu i dijelu prema Podveležju stanje s gusjenicima i gnijezdima apokaliptično,  ali da oni nažalost ne mogu utjecati na to.

''Recimo da je 60 posto tih borova napadnuto,  a šume oko grada su u kritičnom stanju. To se ne skida sistematski već je to jedan opsežan posao, te bi čak trebali razmatrati o mogućnosti uvođenja bioloških mjera borbe, određenim bakterijama'', objašnjava Spasojević.

Da ova vrsta leptira spada među važnije štetnike borova potvrdili su nam iz Federalnog agromediteranskog  zavoda u  Mostaru koji ističu kako ako ''uslijedi  jaki napad borovog četnjaka, može doći do golobrsta i potpunog propadanja stabla''.

''Životi stabala ne mogu se brzo prilagoditi novim klimatskim promjenama kojima smo svjedoci. Čim se naruši odnos oborina i temperatura dolazi do stvaranja nepovoljnih stanišnih uvjeta mnogih biljnih, posebice šumskih vrsta. Ako uz to nastupe i povoljniji uvjeti za razvoj štetnika (u prvom redu više temperature koje mogu utjecati na godišnji broj generacija) stvara se kompleks nepovoljnih čimbenika koji utječu na fiziološko i zdravstveno stanje stabala. Rezultat promjena je da gotovo nema šumske vrste koju nije zadesila neka bolest ili neki štetnik ne prijeti njegovoj opstojnosti. Nadalje, pojedine šumske vrste već su nestale s ovih terena npr.brijest koji je bio lakmus papir da se nešto događa u prirodi'', govori za Bljesak.info Ana Crnogorac , Viša stručna suradnica za zaštitu bilja Federalnog agromediteranskog  zavoda u  Mostaru.

Prisutnost borovog četnjaka se lako uočava po brojnim gustim zapretcima na vrhovima borovih grana. Leptiri borovog četnjakase roje sredinom ljeta, od plovice lipnja do polovice kolovoza.

''Ženke odlažu jaja na iglice bora. Mjesec dana nakon odlaganja jaja izlaze gusjenice. Zanimljivo je da se najčešće gusjenice jednog legla izlegu u isti dan. Gusjenice se hrane iglicama. Budući da su fotofilne zadržavaju se na vrškovima grana, gdje prave guste zpretke. U zapretcima su danju, a noću odlaze brstiti iglice ili prelaze na druga stabla. U jednom gnijezdu zna biti i do 800 gusjenica, budući da je često udruživanje više legla'', pojašnjava Crnogorac.

Kretanje u kolonama

Ističe kako se specifičnost kretanja gusjenica ove vrste se ogleda u tome da se kreću u koloni tako da svaka gusjenica glavom dodiruje zadak druge gusjenice.

''Kolone borovog četnjaka mogu biti duge i više metara. Tijekom blagih zima gusjenice su aktivne cijelo vrijeme, hraneći se prolaze razvojne stadije, te se kukulje u proljeće. Kukulje se u skupinama na površinskom sloju zemlje. Stadij kukuljice traje ovisno o klimatskim prilikama od proljeća do sredine ljeta. Pojavom leptira kreće novi razvojni ciklus ovog štetnika.  Ne javlja se periodično već je redovito prisutan u borovim šumama na kršu. Populaciju reguliraju i prirodni neprijatelji: ose najeznice, muhe gusjeničarke, jajni nametnici te poliedrija.

Na upit koje mjere poduzeti i može li se uopće spriječiti širenje ove vrste gusjenice iz Zavoda ističu kako 'pokretačka snaga leži u podizanju svijest ljudi koliko je veliko bogatstvo zdravog zelenila za naš grad' te izdvajaju primjere poput akcija ''Mjesec dana Džemo čisti Trimušu", ili one MTBA - Brdsko-biciklističkog udruženje "čišćenje grnijezda borovog četnjaka".

''Na manjim stablima i za slabijih zaraza poželjno je zapretke mehanički uklanjati rezanjem zapredaka, tijekom jeseni i početkom zime, dok su još maleni i puni gusjenica. Odrezane zapretke treba spaliti. Kukuljenje traje od ožujka do početka svibnja pa u tom periodu na granama su zapreci prazni. U uporabi su ekološki i toksikološki prihvatljiviji biotehnički insekticidi (npr. regulatori razvoja kukaca) ili bioinsekticidi na osnovu Bacillus thuringiensis kurstaki'', govori Viša stručna suradnica za zaštitu bilja.

Obzirom da se radi, kako samo ime govori o Borovom četnjaku, on se hrani iglicama prvenstveno različitih vrsta borova, ali su ovom najezdom ugroženi i cedrovi, čempresi i ostali četinjaci.

Opasnost za građane i kućne ljubimce

Osim štete na stablima, borov četnjak ugrožava i stanovništvo zbog jakih alergijskih pojava na koži od dodira s otrovnim dlakama - toxophore, koje ostaju u gnijezdu gusjenica i kada više nema gusjenica, zbog čega se može završiti i u bolnici. Također, opasnost predstavlja i za kućne ljubimce.

''Zadržavanje u hladovini ispod zaraženog bora nikako nije preporučljivo. Kućni ljubimci, posebice psi ako slučajno pojedu gusjenicu, mogu imati ozbiljne zdravstvene probleme'', zaključuje Crnogorac.

I u Gradu ističu kako borov četnjak predstavlja opasnost, te građane koji ga uoče pozivaju da se jave Odjelu za komunalne poslove.

''Ako bi se dovelo do udisanja može dovesti do ebolije pluća a u pojedinim slučajevima posljedice mogu biti i fatalne. Iz tog razloga građanima poručujemo da ih ne dodiruju, nipošto ne otvaraju, čak i napuštena gnijezda, odnosno iglice koje se nalaze na zemlji mogu predstavljati opasnost'', govori Spasojević i poziva sve one koje ih uoče da lokaciju jave na broj 036 505 511.