Ugljična neutralnost : BiH želi, ali plaćanje CBAM je udar na gospodarstvo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Safet Softić i zamjenica predsjedavajućeg Komisije Marina Pendeš sudjelovali su u Beču na Parlamentarnom forumu Energetske zajednice.

BiH želi ugljičnu neutralnost

Sudionici Parlamentarnog foruma razmijenili su informacije, mišljenja i stavove o spremnosti država članica Energetske zajednice na primjenu Uredbe Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljena (CBAM), te utjecaju CBAM-a na integraciju energetskog tržišta i budućnosti cijena ugljena u Energetskoj zajednici. Ova uredba kojom se uvodi plaćanje prekograničnih taksi za električnu energiju proizvedenu korištenjem ugljena, na snagu bi trebala da stupi 1. siječnja 2026. godine.

U svom obraćanju sudionicima Parlamentarnog foruma, zamjenica predsjedavajućeg Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, promet i komunikacije Doma naroda Marina Pendeš želi da bude aktivan član međunarodne zajednice u svim pitanjima, pa tako i u pitanjima energije i zaštite okoliša, zbog čega je prihvatila sve ključne međunarodne pravne dokumente, te potpisala i ratificirala Pariški sporazum i Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi za zapadni Balkan, kojom se obvezala da će pratiti Europsku uniju na njenom putu do ugljenične neutralnosti 2050. godine.

Plaćanje CBAM - udar na BiH gospodarstvo

Pendeš je kazala kako BiH podržava sve regionalne procese u pravcu energetske tranzicije, ali istovremeno upozorila da BiH treba da zaštiti i svoje interese. S tim u vezi, upozorila je na to da će plaćanje prekogranične takse na CO2 (CBAM) predstavljati ogroman udar na gospodarstvo BiH, koja će, prema procjenama Vanjskotrgovinske komore BiH, imati značajan pad izvoza, prihoda, kao i značajan gubitak radnih mjesta u oblastima proizvodnje električne energije, te industrijama cementa i metala.

Ona je pozvala zemlje članice EU da, kroz nedavno usvojeni Plan rasta za zapadni Balkan, ali i kroz europske fondove, uvećaju obim pomoći za BiH, posebno za projekte energetske tranzicije i zaštitu od posljedica klimatskih promjena. Također je pozvala kolege parlamentarce iz zemalja ugovornih strana Energetske zajednice na usuglašen i koordiniran nastup prema EU, priopćeno je iz PSBiH.