Plinske cijevi ispod Save, između Hrvatske i BiH postavljene bez dopuštenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Postavljanje cijevi ispod korita rijeke Save između Hrvatske i BiH, kojima bi trebala biti osigurana plinofikacija rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, zakonski je sporno, pokazuje prepiska Ministarstva sigurnosti BiH i Granične policije BiH, čiji dio u srijedu objavljuju lokalni mediji.

Iz objavljenoga također proizlazi da Granična policija BiH to nije mogla spriječiti jer izvođači za radove nisu tražili dopuštenje, niti su oni bili vidljivi.

Prošlog su tjedna položene cijevi ispod Save, kojima bi se s hrvatske strane granice prirodnim plinom trebala od ovog ljeta opskrbiti rafinerija u Bosanskom Brodu. Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ocijenili su taj čin ugrožavanjem teritorijalnog integriteta BiH s obzirom da ti radovi, odnosno projekt, nisu dogovoreni i odobreni na razini dviju država. Stoga su zatražili hitnu istragu i poduzimanje potrebnih mjera prozivajući pritom izravno Graničnu policiju, koju su optužili da nije spriječila postavljanje cijevi ispod korita Save, prirodne granice između dvije države.

Portal Istraga.ba, blizak sigurnosnim službama u BiH, u srijedu je objavio presliku očitovanja kojega je u ponedjeljak Granična policija BiH uputila na adresu državnog Ministarstva sigurnosti.

U tom dopisu stoji kako su cijevi postavljene u noći između 24. i 25. ožujka te s hrvatske obale Save vode izravno do kruga rafinerije u Bosanskom Brodu. Kako je navedeno, cijevi je položila hrvatska tvrtka "Feromihin", u suradnji s tvrtkom "Termoelektro" iz BiH, kojoj je Granična policija i dostavila nalog o obveznoj obustavi radova kada je za njih naknadno doznala. O tome su izvijestili i upravu rafinerije te hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Granična policija navela je kako od nje nitko nije tražio dopuštenje za postavljanje cijevi, osim što su 1. ožujka dobili obavijest iz rafinerije da će angažirati čamac na Savi sa zadaćom "radijskog navođenja polaganja plinovoda".

Komentirajući ovaj dopis savjetnik ravnatelja Granične policije Svevlad Hoffmann kazao je kako on samo potvrđuje da Granična policija ne snosi nikakvu odgovornost, jer od nje nitko nije ni tražio dozvolu za sporne radove.

"Činjenica je i da je spajanje cijevi na strani BiH od djelatnika tvrtke iz BiH izvršeno u krugu rafinerije nafte. Dakle radilo se o radovima koji nisu bili optički vidljivi za pripadnike Granične policije pa ih se nije niti moglo spriječiti", kazao je Hoffmann.

Je li i u kojoj mjeri postavljanje cijevi ispod Save kršenje pravnih normi u Graničnoj policiji ostavljaju na prosudbu Ministarstvu pravosuđa BiH, no Hoffmann konstatira kako bi to "moglo biti" problematično jer za projekt nema međudržavne suglasnosti.

Plinoficiranje pogona rafinerije u Bosanskom Brodu projekt je kojega su 2017. dogovorili tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Jedina rafinerija nafte u BiH u vlasništvu je ruske državne tvrtke "Zarubežnjeft", a proizvodnja u pogonima u Bosanskom Brodu temeljena je na zastarjeloj tehnologiji te je godinama bila uzročnik opasnog onečišćenja zraka koje je utjecalo i na kvalitetu okoliša u Slavonskom Brodu. Uporaba plina u postupku prerade nafte može značajno smanjiti razinu štetnih tvari koje se ispuštaju u zrak, a Hrvatska je upravo zbog toga ponudila spajanje rafinerije na svoju plinsku mrežu.

To je ostala jedina mogućnost nakon što je vlast u Republici Srpskoj kategorično odbila dati suglasnost za gradnju magistralnog plinovoda od Slavonskog Broda, koji bi se preko Bosanskog Broda protezao do Zenice. Time je problem plinofikacije rafinerije mogao biti riješen još prije dva desetljeća.

To je odbijanje sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik obrazložio odlukom da ne želi spajanje Republike Srpske na plinsku mrežu u Hrvatskoj i zapadnoj Europi jer se kani oslanjati isključivo na plin iz Rusije, prenosi Hina.