Banke najavile pojačano kreditiranje bh. gospodarstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Banke u Bosni i Hercegovini u ovoj godini najavljuju veću podršku investicijama i kreditiranju gospodarstva u BiH, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća, gdje vide najveći potencijal, pišu Poslovne novine.

I zanimanje bh. gospodarstvenika za kreditima je veliki, posebno za investicijskim, iako su kamatne stope još uvijek relativno visoke i kreću se u rasponu od 4 do 7%. U bankama opet tvrde da se kamatne stope za kredite gospodarstvu nalaze na povijesno najnižim vrijednostima i vjeruju da će se trend njihovog sniženja nastaviti i u 2016. godini.

Međutim, osnovni problem bh. gospodarstvenika i dalje je nelikvidnost i u BiH se još uvijek, generalno, ne može govoriti o dobroj naplati kredita. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnom portfoliju bh. bankarskog sektora je na kraju 2015. godine iznosio skoro 14%.

To znači, da privrednici i dalje vrlo otežano servisiraju svoje kreditne obaveze, stoga bi banke trebale pomoći klijentima kroz različite vidove restrukture trenutnih obaveza, kako bi oslobodili kapacitete tvrtki za dalje investiranje i rast poslovanja.

Kako pišu Poslovne novine, UniCredit Bank Sarajevo je prošle godine u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama (EBRD i WB), kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije i poboljšanja energijske efikasnosti pružila i podršku malom i srednjem poduzetništvu, te kroz nekoliko kreditnih linija odobrili su oko 50 milijuna KM. I u Sparkasse Bank u 2015. godini zabilježen je rast kredita za srednja i mala poduzeća u iznosu od 6,1%.

U ProCredit banci, kako su izjavili za Poslovne novine, naročito je veliki interes gospodarstvenika za investicijske kreditie.

I u Hypo Alpe-Adria-Bank žele dodatno osnažiti sektor malog i srednjeg poduzetništva, učvrstiti i proširiti suradnju sa srednjim i velikim tvrtkama, te upravo u segmentu malih i srednjih poduzeća (SME) vide najveći potencijal.

Bankari ističu da su na bh. tržistu i dalje prisutne kočnice jačem kreditnom rastu, od skromnih ili negativnih makroekonomskih pokazatelja, kompleksnog zakonskog okvira, niskog kreditnog rejtinga zemlje koji diktira visoke cijene izvora sredstava, pa do nedostatka kvalitetnih projekata na samom tržištu u koje se banke mogu uključiti.