BiH gubi milijune na oduzetim automobilima koji propadaju u skladištima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine utvrdio je kako postupanje s oduzetom carinskom robom nije sustavno uređeno. Navode kako je prosječno vrijeme skladištenja znatno duže u odnosu na većinu europskih država, pri čemu poseban problem predstavljaju oduzeta motorna vozila.

U Upravi za nezravno oporezivanje Bosne i Hercegovine kažu kako dio vozila ne mogu prodati zbog zakonskih prepreka te kako nemaju novca za njihovo čuvanje. Poražavajuća slika na glavnom skladištu oduzete robe Uprave za neizravno oporezivanje u Banja Luci. Na nekim je automobilima ostala samo karoserija, jer su svi dijelovi pokradeni. Stotine vozila, koja su oduzeta prije više od deset godina, nikad nisu bila na aukciji, jer, zbog starosti, ne zadovoljavaju zakonske uvjete za prodaju.

Ured za reviziju institucija je utvrdio kako se ni novija vozila ne prodaju dovoljno, piše Al Jazeera.

"Postojeće prakse prodaje ne prate moderne načine prodaje. Podaci o robi koja je stekla uvjete za prodaju ne afirmiraju prodaju i nisu u funkciji potencijalnih kupaca. Oduzetoj carinskoj robi se ne posvećuje dužna pažnja. Nadležne institucije nisu definirale ciljeve koji se trebaju ostvariti oduzimanjem carinske robe", navodi ova institucija.

Odluke na čekanju

Iz Uprave za neizravno oporezivanje kažu kako nemaju dovoljno sredstava da auta čuvaju u zatvorenim skladištima, niti da naprave procjenu njihove vrijednosti. Kažu kako su u više navrata pokušali riješiti problem s vozilima koja su oduzeta prije formiranja Uprave za neizravno oporezivanje, delegirajući ga Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

"Nažalost, do danas ovaj problem nije riješen. Posljednji akt vezano za problem ovih vozila Uprava za neizravno oporezivanje je uputila Savjetu ministara Bosne i Hercegovine 15. 07. 2016. godine, u kojem ponovo tražimo pomoć u rješavanju ovog problema", dodaju.

Odgovornost Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je utvrđena i u revizorskom izvještaju, iz Sarajeva.

"U nadležnosti Vijeća ministara je donošenje odluke o procedurama za doniranje oduzete robe, ali ona još nije donesena'', navodi se u revizorskom izvještaju. Vijeće ministara je samo u svibnju 2014. godine donijelo odluku da se oduzeta roba donira civilnim zaštitama radi otklanjanja posljedica katastrofalnih poplava", kaže Emira Skenderagić, novinar Al Jazeere.

Međutim, tada donirana oprema je uglavnom bila neupotrebljiva upravo zbog lošeg skladištenja, kažu u Federalnoj upravi civilne zaštite. Direktor ove uprave Fahrudin Solak ističe kako bi doniranje ispravne robe mnogo značilo u manjim općinama.

"Mi imamo vozila, sad trenutno koja se koriste, stara po 20-30 godina. U vatrogascima i preko 50 godina. Možda tu ima i neki kamion, vjerujte mi, to su stvari koje pomažu kad je stanje prirodne ili neke druge nesreće", objašnjava.

Nedomaćinski odnos odgovornih

Neodgovarajuće uvjete skladištenja oduzete robe Ured za reviziju je utvrdio i prije tri godine, ali nijedna njihova preporuka u međuvremenu nije realizirana u potpunosti, navode iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine.

"To pokazuje, zapravo, da i dalje se nastavlja ta praksa nedomaćinskog odnosa odgovornih institucija prema robi koja je oduzeta u carinskim postupcima. Istovremeno, to pokazuje da to pitanje uopće nije visoko kotirano na agendi Vijeća ministara", govori Uglješa Vuković iz TI-ja.

On smatra kako su, zbog nepostojanja sustavnog upravljanja oduzetom robom, svi na gubitku. U skladištima Uprave za nezravno oporezivanje trenutno se nalazi roba u vrijednosti većoj od 4,5 milijuna eura, a prošle godine je prodana u vrijednosti 223.000 eura.