Energetski summit: Industrija električne energije najviše pogođena uredbom EU o CBAM-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na prvom panelu Energetskog summita 2024 u Neumu razgovarano je o mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), kako se kompanije pripremaju za CBAM, te jesu li kreatori politike poduzeli potrebne mjere da izbjegnu CBAM za energetski sektor.

Od 1. siječnja 2026. sav uvoz aluminija, čelika, željeza, gnojiva, električne energije, vodika ili cementa u EU bit će podložan Uredbi EU o mehanizmu za prilagodbu granice ugljika (CBAM) uz kazne (penale) za nepoštivanje. Analiza projekta EU4Energy pokazala je da je električna energija najteže pogođena industrija u BiH. BiH može izbjeći CBAM za izvoz električne energije (ne i za druge proizvode) do 2030. godine ako uvede ETS-a (Sustav trgovanja emisija) u BiH, jer se troškovi ugljika plaćeni u zemlji odbijaju od CBAM-a.

Stefano Ellero, direktor odjela za suradnju Delegacije Europske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini, održao je pozdravni govor, nakon kojeg su uvodne prezentacije imali Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i William L’Heude, zamjenik šefa za klimatski odjel francuskog Ministarstva ekonomije i financija, ispred projekta EU4Energy.

''Mehanizam EU-a za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) postupno će uvesti cijenu ugljika na uvoz aluminija, željeza i čelika, cementa, gnojiva, električne energije i vodika u EU od 1. siječnja 2026. Iako to predstavlja izazov za dionike u BiH, jer će nametnuti dodatne administrativne i financijske troškove za pokrivene sektore, CBAM također predstavlja priliku jer potiče dekarbonizaciju industrije i proizvodnju električne energije. Današnji panel sa sudionicima na visokoj razini pokazao je da su bh. vlasti i proizvođači aktivno uključeni u pripremu strategije odgovora u skladu s klimatskim obvezama BiH i europskim težnjama, uključujući pokretanje praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV) za ETS kao prvi korak prema uspostavi EU ETS sustava'', istaknuo je L'Heude.

Pored pomoćnika ministra Softića, u panelu su sudjelovali i Ajla Mehinović, rukovoditelj odjela za tržišnu opskrbu, Elektroprivreda BiH, Amir Salkanović predsjednik Uprave ProCredit Bank, Heidelberg Materials Cement BiH, (Tvornica Cementa Kakanj d.d.) te Envera Garić, direktorica odjela za poboljšanje kvalitete, AL-BoWiDo d.o.o.

Financiranje energetske tranzicije – panel 2

Na drugom panelu predstavnici bankarskog sektora razgovarali su o dostupnim opcijama financiranja za provođenje energetske tranzicije koja za državu ima ogroman financijski utjecaj. Poseban naglasak je stavljen na ESG (okoliš, društvo, upravljanje) model poslovanja koji će transformirati bankarski sektor na način da osigura da banke pravilno utvrđuju, upravljaju, mjere i kontroliraju aktivnosti i rizike koje ESG donosi sa sobom.

''Banke će pomoći u ESG tranziciji stavljajući fokus na tzv. zeleno financiranje kroz širenje ponude zelenih financijskih proizvoda i uvođenje zelenog poslovanja što će biti ključni koraci u idućem razdoblju. Tu su, naravno, povoljnije kamatne stope, namjenske kreditne linije te posebno razvijeni proizvodi u duhu ESG-a. NLB Banka je već započela ESG tranziciju kroz financiranje obnovljive energije i energetske efikasnosti, razvojem posebnih proizvoda iz posebnih kreditnih linija'', istaknula je tijekom panela Lidija Žigić, predsjednica Uprave NLB Banke d.d., Sarajevo koja je jedan od komercijalnih partnera Energetskog summita 2024 u Neumu.

Nakon pozdravnog obraćanja Karla Wurstera, direktora USAID Ureda za ekonomski razvoj, uvodničarka u panel bila je Jasmina Selimović, Guvernerica Centralne banke Bosne i Hercegovine, dok su panelisti bili i Almir Salkanović, predsjednik Upravnog odbora, ProCredit Banka, Gabrijel Dužnović, službenik za razvoj SEE projekata, Woodburn Capital Partners, Mejra Juzbašić, regionalna direktorica, Finance in Motion.

Panelisti su se osvrnuli i na porast ulaganja privatnog kapitala u posljednjem desetljeću kao i na ulogu koju mogu imati ugovori o kupovini električne energije u podržavanju financiranja banaka i privatnog kapitala, pružajući dugoročno investicijsko rješenje koje olakšava utjecaj na financiranje javne infrastrukture i pomaže u postizanju ciljeva Zelenog dogovora. Razgovarano je i o ulozi vlade u podršci preuzimanja PPA-a (power purchase agreement - ugovora o otkupu električne energije), feed-in tarifa (zagarantiranih cijena koje su više od tržišne) i CAPEX subvencija (subvencije za investiranje), priopćili su organizatori.