EU oštro kritizira okolišnu politiku Republike Hrvatske

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednje Izvješće Europske komisije (EK) o napretku Hrvatske otkriva ozbiljne deficite u provedbi politike zaštite okoliša EU u Hrvatskoj. Posebno kritizira „nedostatnu kvalitetu studija procjena utjecaja na okoliš (PUO)“ na osnovu kojih je nadležno ministarstvo zaštite okoliša odobrilo niz velikih i ekološki štetnih projekata regulacija rijeka.

Europska komisija zaključuje da se „kvaliteta i kontrola kvalitete studija PUO mora znatno poboljšati“. Predmetno Izvješće predstavljeno je ovih dana Europskom parlamentu i Vijeću u Bruxellesu, kako bi se upoznali s napretkom Hrvatske, stoji u priopćenju WWF-a Mediteran.

Prije objave Izvješća hrvatske i međunarodne nevladine organizacije, poput WWF-a, Zelene akcije, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode te njemačkog EuroNatura, u više su navrata upozoravale da je regulacijskim projektima na Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi i Ombli ugroženo više od 500 kilometara izuzetno vrijednih ekosustava.

Nevladine organizacije također su podnijele pritužbe na postupak izrade i zaključke dotičnih studija PUO jer su projekte procijenile kao okolišno prihvatljive.

Izvješće EK potvrdilo je stav hrvatskih i međunarodnih nevladinih organizacija koje već duže vrijeme upozoravaju na štetnost projekta regulacije rijeka i katastrofalno stanje u procesima donošenja odluka na području vodnog gospodarstva.

''Kritike Europske komisije smatramo kao jasan politički signal Vladi RH da zaustavi svih sedam projekata, kako bi se pokazala ozbiljna spremnost na prihvaćanje EU legislative koja je preduvjet za pristupanje EU“, komentirala je izvješće Irma Popović Dujmović iz WWF-a.

Organizacije za zaštitu okoliša najviše su kritizirale način izrade studija PUO u kojima nedostaje odgovarajuća procjena utjecaja ovih projekata na okoliš i prirodu te tako nisu u skladu s propisima EU.

''Evidentno je da su studije PUO svedene samo na formalni instrument za dobivanje suglasnosti za daljnju realizaciju projekta. Očigledno je da su predloženi projekti zastarjeli, ekološki destruktivni i samim time ekonomski neopravdani“, dodaje Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.

''U slučaju hidroelektrane Ombla imamo primjer 157 milijuna eura skupe investicije koja se temelji na lošoj, 13 godina staroj PUO. Prema najavama čelnika HEP-a za očekivati je da na kraju ovih 157 milijuna eura neće biti iskorišteno u svrhu proizvodnje električne energije, već u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode koja će se moći koristiti za druge ekološki iznimno štetne projekte kao što su golf igrališta.

Nalazi ovog izvješća potvrđuju zaključke analize nezavisnih hrvatskih stručnjaka da je hidroelektrana Ombla loš projekt. Dakle, još jednom, pozivamo Vladu RH da odustane od ovog ekološki štetnog projekta“, zaključuje Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Svako reguliranje i kanaliziranje prirodnih korita rijeka može uništiti ranjivu biološku raznolikost i krajolike i dovesti do nepovratnih negativnih posljedica za okolno stanovništvo.

U posljednjih nekoliko godina pet od sedam regulacijskih projekta dobilo je odobrenje nadležnog ministarstva: regulacije na Savi, donjoj Dravi i Neretvi, kao i kanal Dunav-Sava te brana za podzemnu hidroelektranu Ombla, a u tijeku je još donošenje odluke o regulaciji 53 km dugog predjela Dunava, u području svjetski poznatog Parka prirode Kopački rit, i regulaciji ušća Drave i Mure.

Nevladine udruge naglašavaju da je kroz ove projekte ugroženo oko 370.000 hektara riječnog krajolika, ali i financijska sredstva koja mogu biti utrošena za projekte održivog razvoja.